Borba protiv građanskog neposluha blokiranjem pristupa internetu

Indija jedina zemlja koja u slučaju potrebe "izvlači utikač". Mnoge zemlje privremene prekide internetske mreže koriste u borbi protiv nepoželjnih pojava.

AUTOR: Jeanette Cwienk/DW
OBJAVLJENO: 24.12.19 u 12:12
https://bit.ly/2sZC08e
Deseci tisuća Indijaca već danima prosvjeduju protiv novog useljeničkog zakona koji diskriminira muslimane. Vlada je, između ostalog, reagirala i blokiranjem pristupa internetu kako bi spriječila komunikaciju među prosvjednicima. Tako je jedna od najvećih telekomunikacijskih kompanija u zemlji i to, kako sami tvrde, po nalogu vlasti, u dijelovima New Delhija prekinula mobilne veze.

Gašenje mreže u politički nestabilnom razdoblju je očito postalo omiljeni mehanizam hinduističko-nacionalističke vlade premijera Narendre Modija. Prema podacima internetske organizacije Acess Now, Indija je zemlja u kojoj se najčešće isključuju internetske mreže. I ove blokade mreže imaju i svoju cijenu. Prema podacima Indijskog vijeća za istraživanja međunarodnih gospodarskih odnosa (ICRIER) 16.300 sati isključivanja interneta između 2012. i 2017. je indijsko gospodarstvo stajalo više od tri milijarde dolara.

No nije Indija jedina zemlja koja u slučaju potrebe "izvlači utikač". Mnoge zemlje privremene prekide internetske mreže koriste u borbi protiv nepoželjnih pojava. "Mi promatramo slučajeve u kojima vlade diljem svijeta isključivanje interneta koriste kao mehanizam pritiska kako bi onemogućili ostvarivanje prava na mirni prosvjed. Ovakve blokade su povreda prava na slobodno izražavanje mišljenja", smatra Likhita Banerji iz Amnesty Internationala.

Gašenje interneta u Iranu

Aktualni primjer je Iran. Sredinom studenog je u ovoj zemlji telekomunikacijska mreža isključena. To je bila reakcija vlasti na prosvjede širom zemlje zbog porasta cijene benzina tj. energetske politike predsjednika Rohanija. U Teheranu deset dana nije bilo mreže, u nekim nemirnim dijelovima zemlje blokada je trajala i dva tjedna. Blokade interneta su paralizirale mnoge dijelove javnog života.

Blokada interneta je utjecala i na rad medija i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Tako je pravi obujam prosvjeda u Iranu i dalje nepoznat jer su vijesti blokirane. "Za nas to znači da smo po prvi put bez kontakta s ljudima u Iranu, to je zastrašujuća situacija. Samo je mali broj Iranaca uspio preko VPN veza zaobići blokadu interneta", kaže Mansure Mills iz Amnesty Internationala.

Afrika: blokade interneta i porez na društvene mreže

Mnogi korisnici interneta u Africi se ne bore samo protiv čestih internetskih blokada tamo gdje se održavaju izbori ili se prosvjeduje. Blokada po vlasti neugodnih tema na internetu je u zemljama poput Ruande, Ugande ili Kameruna postala rutina.

"Postoje različiti načini blokiranja ili filtriranja sadržaja na internetu", kaže Mai Truong, stručnjakinja za Internet nevladine organizacije Freedom House iz SAD-a. No za razliku od Kine, koja slovi globalno kao vodeća zemlja kada je u pitanju kontrola interneta, afričke zemlje ne raspolažu tehničkim mogućnostima kontroliranja kompletnog internetskog pristupa. "U Subsaharskoj zoni je praksa da vlasti telekomunikacijskim kompanijama dostavljaju liste s adresama nepoželjnih internetskih stranica", objašnjava Truong. Vlade također pokušavaju otežati i upotrebu društvenih mreža. Uganda od 2018. ubire porez na društvene mreže.

Kina: kontrole umjesto blokada

U Kini blokade interneta zbog sveobuhvatne kontrole sadržaja uopće nisu ni potrebne. Uoči 30. godišnjice pokolja na Trgu nebeskog mira, vlasti su blokirale pristup online enciklopediji Wikipedia. Tražilice poput Googlea ili društvene mreže poput Facebooka, Twittera ili YouTube-a su u Kini potpuno zabranjene. Uoči važnih političkih događaja vlasti pojačano kontroliraju i VPN veze.

I u drugim azijskim zemljama vlasti pokušavaju ograničiti pristup slobodnom internetu. Vlasti u Mijanmaru su priznale da su u lipnju ove godine blokirale pristup internetu u dvije savezne zemlje u kojima već neko vrijeme vladaju neredi. Vlasti obećavaju da će "sve biti u redu kada se stanje smiri".

Turska: "Nitko ne blokira pristup internetu"

I u Turskoj vlasti uvijek iznova blokiraju platforme poput YouTube-a ili Twittera ako se radi o sadržajima koji kritiziraju vladu. Tijekom prosvjeda na trgu Gezi 2013. zemlja je satima bila odsječena od pristupa Twitteru i Facebooku. Internetske veze su bile drastično ograničene. Vlasti su uvijek iznova negirale da imaju nešto s tim blokadama.

Rusija slijedi kineski pristup i oslanja se na središnju kontrolu internetskog protoka podataka. Novi Zakon o internetu donesen u studenom predviđa izgradnju "suverenog" interneta koji je neovisan od stranih servera.

Ponuđači internetskog pristupa moraju omogućiti centraliziranu kontrolu prometa. Za kontrolu je pored unutarnje obavještajne službe FSB odgovoran i kontrolni ured za telekomunikacije i ruske medije, Roskomnadsor kojem se predbacuje da je u prošlosti već samovoljno blokirao internetske sadržaje.


Tekst objavljen 22. 12. 2019. na portalu Deutsche Welle. Autorica: Jeanette Cwienk.