DW: Špijunska akcija stoljeća

Edvard Snouden je 2013. godine otkrio sve razmjere globalnog prisluškivanja. Ali mnogo ranije, njemačka tajna služba BND i američka CIA pokrenule su do tada neviđenu svjetsku akciju prisluškivanja.

AUTOR: Christopher Nehring/DW
OBJAVLJENO: 14.02.20 u 13:50
http://bit.ly/31Sx5DH
Predstavnici BND i CIA su 1970. godine u Minhenu sklopili strogo povjerljiv ugovor i tako postali partneri u operaciji koju je CIA kasnije označila kao "špijunsku akciju stoljeća". BND je operaciju nazvao "Rubikon", a CIA ju je vodila pod imenom "Minerva". Tu drsku akciju u februaru 2020. razotkrili su njemačka televizija ZDF, Vašington post i švajcarska televizija SRF.

Partnerstvo njemačke i američke tajne službe odvijalo se preko švajcarske firme Kripto AG, jedne od vodećih svjetskih firmi za tehnologiju šifrovanja. Osnovao ju je Boris Hagelajn, koji se još od tridesetih godina prošlog vijeka bavio vještinom šifrovanja. U mirnom alpskom gradiću Cug mnoge svjetske države kupovale su mašine za šifrovanje i njima opremale svoje ambasade, službe i državne institucije. Oko 200 radnika proizvodilo je i prodavalo mašine u više od 120 zemalja svijeta. I svi oni su bili prevareni.

Preuzimanje gotovine u podzemnoj garaži

Ni zaposleni u firmi nisu znali da je ona u vlasništvu dvije tajne službe. Preko BND-kontakata u Simensu i jedne advokatske kancelarije u Lihtenštajnu, pravi vlasnici firme Kripto AG bili su prikriveni. Zaradu su dijelili BND i CIA. Samo 1975. godine ona je iznosila 51 milion švajcarskih franaka. Na strogo povjerljivim sastancima u podzemnim garažama, saradnici BND su u gotovini dostavljali dio koji je pripadao kolegama iz CIA.

Kupci proizvoda firme Kripto AG između ostalog su bili Iran, Saudijska Arabija, kao i južnoameričke i afričke države. Jedino Sovjetski Savez i Kina nikada nisu bile mušterije te firme. Od 1970. godine stručnjaci BND i CIA manipulisali su mašine za šifrovanje koje je proizvodila firma Kripto AG. To je njihovim kolegama operativcima kasnije omogućilo da prate navodno bezbjednu komunikaciju drugih zemalja.

Na primjer 1989. godine, kada su SAD umarširale u Panamu, zahvaljujući operaciji "Minerva" znale su da se diktator kojeg traže, Manuel Norijega, nalazi u vatikanskoj ambasadi u gradu Panami. Jer i Vatikan je koristio mašine firme Kripto AG.

Samo dan nakon eksplozije bombe u klubu "La Belle" u Zapadnom Berlinu 1986. godine, kada je troje ljudi smrtno stradalo, a više od 200 bilo povrijeđeno, predsjednik SAD Ronald Regan javno je saopštio da SAD imaju neoborive dokaze da iza napada stoji libijski režim s Muamerom el Gadafijem na čelu. Kako je objasnio, do tih informacije se došlo prisluškivanjem libijske ambasade u Istočnom Berlinu.

Uvijek informisani

Bivši koordinator tajnih službi u kancelarskom uredu Bernd Šmidbauer smatra da je "Rubikon" doprinio da svijet bude bezbjedniji. Ali, kao i uvijek kada je riječ o svijetu tajnih službi, to je bila samo jedna strana medalje. Naime, BND i CIA su imale informacije i o mučenjima i ubijanjima iza kojih su stajale južnoameričke diktature, o planiranim državnim udarima i o masakrima. Da li su te informacije stizale i do njemačke vlade i Bijele kuće, nije poznato.

Godine 1981, kada se Velika Britanija u Folklandskom ratu borila protiv Argentine, BND i CIA su Britancima proslijeđivale informacije prikupljene prisluškivanjem Argentinaca. U operaciji „Rubikon" prisluškivane su i članice EU i NATO, poput Italije, Španije ili Irske.

BND je više puta kritikovao američke partnere zbog špijunaže među prijateljima. Ali operaciju „Rubikon" BND je obustavio tek 1993. godine, pod pritiskom savezne njemačke vlade. Godinu dana ranije Hans Biler, koji je u Iranu prodavao mašine za šifrovanje firme Kripto AG, uhapšen je zbog špijunaže u toj islamskoj republici. Biler nije ništa znao o špijuniranju, ali su ga sumnjičavi Iranci skoro godinu dana držali u pritvoru.

Njemačkoj je bilo dosta, pa je BND svojih 50 odsto vlasništva u firmi Kripto AG prodao CIA, koja je firmu zatvorila tek 2018. godine. Tada ona već dugo nije bila vodeća na tržištu, a američke tajne službe su se već bile okrenule ka digitalnoj komunikaciji.


Tekst objavljen na portalu Deutsche Welle 13. veljače 2020. godine. Autor: Christopher Nehring.