Feminističko proljeće u Meksiku

S obzirom na to da stopa nasilja i dalje raste, nova generacija meksičkih feministkinja mobilizira se sa sve radikalnijim taktikama u nadi da će tako prisiliti vlasti da djeluju.

Thayne Tuason/Wikimedia Commons

Prosvjed protiv femicida na trgu Zocalo u Mexico Cityju dan nakon Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 2019. godine.

AUTOR: Tom Phillips/The Guardian
OBJAVLJENO: 09.03.20 u 16:17
https://bit.ly/2vane04
Dalilah Loza ima 15 godina i želi postati ortodontkinja, ekonomistkinja – možda čak i fotografkinja. No, najviše od svega, ona želi biti glas svoje majke.

"Ja sam jedina koja sada može govoriti u njeno ime. Ja sam njena kći. Ja sam jedina kojoj je stalo"; rekla je tinejdžerka, čija je 33-godišnja majka ubijena prošlog rujna u svom domu pred Dalilah i njenim malim bratom.

Prije prošlog mjeseca Dalilah nikada nije bila na političkom protestu.

No, kada su meksičke feministkinje izašle na ulice na Valentinovo ove godine kako bi osudile sve veću krizu femicida u svojoj zemlji, ona je ugledala priliku da osigura da se život i smrt njene majke zapamte.

Zajedno s mnoštvom uglavnom mladih demonstrantica, Dalilah je marširala do ureda državnog odvjetnika držeći u rukama plakat s majčinim portretom i porukom: "Nedostaješ mi, mama".

"Moja mama je najbolja mama na svijetu", prisjetila se, a lice joj se ozarilo. "Mogli biste joj reći što god želite i ona to nikad ne bi rekla nekom drugom. Ona je doslovno bila moja najbolja prijateljica".

Njezinu majku, Nery Rodei Pelayo Ramírez, 16. rujna prošle godine nasmrt je izbo dečko – što je jedan od gotovo 4.000 slučajeva ubojstva Meksikanki u 2019. godini.

S obzirom na to da stopa nasilja i dalje raste, nova generacija meksičkih feministkinja – kojima se odnedavno pridružila Dalilah – mobilizira se sa sve radikalnijim taktikama u nadi da će tako prisiliti vlasti da djeluju.

"Nećemo samo sjediti i čekati da još jedna žena bude ubijena ili da još jedna djevojčica bude silovana", rekla je Carolina Barrales, jedna od osnivačica Circulo Violeta (Ljubičasti krug), feminističkog kolektiva u Tijuani koji je pomogao organizirati tamošnji protest 14. veljače.

Barrales kaže da je njezina grupa svesrdno podupirala izravno djelovanje kao sredstvo zaustavljanja rodno zasnovanog nasilja.

Maskirane feministkinje su se u glavnom gradu sukobile s policijom i zasule predsjedničku palaču krvavo crvenom bojom i grafitima koji osuđuju neuspjeh predsjednika da zaštiti Meksikanke.

U Tijuani, aktivistkinje u fantomkama pokušale su zatvoriti najprometniji granični prijelaz na svijetu, onaj između Meksika i Sjedinjenih Država.

"Mi u grupi Circulo Violeta vjerujemo u razbijanje svega što je potrebno razbiti, uzvikivanje svega što je potrebno uzvikivati i činjenje svega što je potrebno učiniti", rekla je 33-godišnja majka jednog djeteta.

"Mi nismo vandalke... ali podržavamo ovaj vid protesta. Ovo je naše posljednje utočište – a posljednje utočište je sve što su nam ostavili... mi vrištimo i vrištimo, a ništa se ne događa".

Ovog vikenda aktivistkinje će pokrenuti svoje najnovije akcije: skupove širom zemlje u nedjelju i potencijalno povijesni prosvjed žena tijekom 24 sata u ponedjeljak, u kojem se očekuje da će sudjelovati više od 20 milijuna Meksikanki tako što će ostati kod kuće.

"Mislim da će ovo biti važan trenutak u kojem ćemo pokazati zube", kaže Soraya Vázquez, odvjetnica za ljudska prava koja je dio feminističkog pokreta u Tijuani od 1980-ih, dodavši da je trenutna mobilizacija dosad najveća u povijesti grada.

Meksički feministički revolt sve je jači od prošlog ljeta kada su demonstrantice izašle na ulice u onom što su nazvale "revolución diamantina" (dijamantna revolucija).

No, trenutna pobuna krenula je u veljači zbog tri jeziva femicida koja su se našla na naslovnicama medija, šokirala naciju i ukazala na neuspjeh vlasti da zaštiti žene.

Prvo se dogodilo ubojstvo 25-godišnje Ingrid Escamilla 9. veljače, koju je partner izbo i oderao joj kožu, nakon čega je slika njenog tijela završila na naslovnici lokalnog tabloida.

Dva dana kasnije, sedmogodišnja djevojčica Fátima Cecilia Aldrighetti Antón je oteta i ubijena u Mexico Cityju, što je dodatno pojačalo bijes.

U Tijuani su u međuvremenu sve oči bile uprte u treći zločin: ubojstvo Marbelle Valdez Villarreal, 20-godišnje studentice čije je tijelo 8. veljače pronađeno na deponiji. Zatim su se pojavile fotografije sa sprovoda na kojima se vidi kako osumnjičenik za njeno ubojstvo polaže cvijeće na njen grob.

"Za mene je to bilo poput potresa", kaže Barrales. "Mnoge mlade žene prepoznale su se u njoj. Vidjele su Marbellinu priču kao svoju... Ako se to moglo dogoditi njoj, moglo bi se dogoditi bilo kojoj od njih".

Meksička kriza zbog femicida nije započela tijekom mandata trenutnog čelnika ove države, Andrésa Manuela Lópeza Obradora, poznatijeg po nadimku Almo, lijevog populista koji je na dužnost stupio u prosincu 2018. godine.

No, broj ubojstava raste. Prošle godine je 1.006 od 3.825 slučajeva ubojstava klasificirano kao femicid – rodno zasnovano ubojstvo žena ili djevojčica. Vlasti su takve zločine počele brojati od 2015. godine. Tada ih se dogodilo 426.

Amlov odgovor na nedavna ubojstva razbjesnio je i otuđio aktivistkinje za prava žena, a mnoge su glasale za njega 2018. godine, vjerujući u progresivnog čelnika koji može nešto više napraviti za njih.

Proteklih tjedana Amlo je oklevetao njihov prosvjed kao dio zavjere "mračnih sila" koje spremaju konzervativni agitatori. U drugoj situaciji činilo se kao da pere ruke od krize zbog femicida, optuživši "neoliberalnu" politiku prethodnih vlada za nju.

"Ne stavljam glavu u pijesak", inzistirao je Almo, iako aktivistkinje tvrde da čini upravo to.

Barrales kaže da je glasala za Amla, ali da je sve više razočarana jer je smanjivao količinu sredstava za programe za podršku ženama, uključujući vrtiće i prihvatilišta.

Zbog njegovih posljednjih izjava potpuno je izgubila strpljenje: "Da budem iskrena, pokušavam izbjeći gledanje gluposti koje govori ovaj čovjek. Njega jednostavno nije briga za patnje žena".

Barrales se sjeća kako je vjerovala u Amlova obećanja da će vladati za narod i za siromašne.

"Ali sada jasno vidimo što mu mi zaista predstavljamo – odnosno da ne predstavljamo apsolutno ništa... Ja smatram da je on najciničniji i najotrovniji predsjednik kojeg smo ikada imali, uključujući i Peña Nieta", dodala je, referirajući se na njegova nepopularnog prethodnika.

Dok političke bitke bjesne, Dalilah i njezina obitelj još uvijek se nose s tugom.

Njezina baka, Elvia Pelayo Gutiérrez, prisjetila se da je primila poziv od svoje užasnute unuke tog popodneva kada je njena majka ubijena.

"Molim te, dođi!" preklinjala je Dalilah. "Objasnit ću ti kad stigneš".

Kada je Pelayo došla, zatekla je policiju oko kuće, u kojoj je bilo tijelo bivše žene njenog sina – koja se preselila u Tijuanu prije 20 godina u potrazi za boljim životom.

Odbila je ući unutra. "Htjela sam je zapamtiti onakvu kakva je bila", rekla je Pelayo i dodala da i ona vjeruje da vlasti nisu uspješne u zaštiti Meksikanki.

Šest mjeseci nakon ubojstva, glavni osumnjičenik još uvijek nije uhićen, a kamoli procesuiran. Samo 10% takvih zločina ikada završi presudom protiv počinitelja.

"Jednostavno mislim da vlasti ne rade ništa", rekla je.

U dobi od 61 godinu u njezine ruke pala je odgovornost odgoja dvoje unuka, Dalilah i njenog četverogodišnjeg brata. U međuvremenu, mlade feministkinje iz Tijuane – među njima i Dalilah – pripremaju se za borbu.

"Ovo je naše feminističko proljeće u Tijuani... i nećemo stati dok ne dobijemo pravdu", rekla je Barrales. "Ovo je tek početak".


Piše Tom Phillips za The Guardian
Prevela: Ružica Ereš