Etička pitanja u razvoju umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija razvijena prema etičkim načelima može u prvi plan staviti ljudske potrebe iznad osobne pohlepe.

AUTOR: Psychology Today
OBJAVLJENO: 25.06.19 u 11:48
http://bit.ly/2XhkHcv
Razvoju umjetne inteligencije uvelike doprinose projekti poput IBM-ova Watsona, DeepMindova AlphaZero i razvoj aplikacija za prepoznavanje glasa u virtualnim pomoćnicima poput Amazonove Alexe, Appleove Siri i Googleova Home Assistanta. Zbog sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na živote ljudi, raste zabrinutost o tome kako održati zdrav etički pristup u budućem razvoju događaja. Izgradnja etičke umjetne inteligencije zahtijeva i etički pristup u izgradnji samih sustava i plan za etički razvoj sustava umjetne inteligencije. Na primjer, proizvođači autonomnih automobila, trebali bi uzeti u ozbir moguće društvene posljedice, uključujući činjenicu da automobili nisu sami sposobni donositi etičke odluke u kriznim situacijama.

Evo nekoliko glavnih pitanja koja treba razmotriti:
 
  1. Trebamo li biti zabrinuti zbog mogućnosti da strojevi postanu inteligentniji od ljudi i što možemo učiniti po tom pitanju?
  2. Što je potrebno učiniti kako bi se spriječilo da nove aplikacije umjetne inteligencije stvaraju masovnu nezaposlenost?
  3. Kako se može primijeniti umjetna inteligencija, npr. prepoznavanje lica, na društvenu kontrolu i na koji način to ograničava privatnost i slobodu ljudi?
  4. Kako sustavi umjetne inteligencije mogu povećati ili smanjiti društvene predrasude i nejednakosti?
  5. Koje su štetnosti razvoja vojne tehnologije poput "robota-ubojica"?
 
Potreban je opći pristup etici koji može pomoći u pronalaženju odgovora na ova pitanja.

Primjena etike na umjetnu inteligenciju je otežana zbog nedostatka općeprihvaćenog etičkog okvira. Psychology Today donosi nekoliko izazova s kojima se čovječanstvo treba suočiti kako bi stvorilo etički ispravnu umjetnu inteligenciju.
 
  1. Etičke teorije su vrlo složene. Neki ljudi više vjeruju u načela uspostavljena religijskim tekstovima kao što su Biblija ili Kur'an. S druge strane, filozofi raspravljaju o tome da li se etika treba temeljiti na pravima i dužnostima, na najvećem dobru za najveći broj ljudi ili na djelovanju kroz aristotelovsku vrlinu.
  2. Djelovanje etički zahtijeva zadovoljavanje moralnih vrijednosti, ali ne postoji dogovor o tome koje su to vrijednosti. Bez vođenja računa o odgovarajućim vrijednostima koje ljude "vode" kada djeluju, nemoguće je uskladiti vrijednosti sustava umjetne inteligencije s etičkim vrijednostima ljudi.
  3. Za izgradnju sustava umjetne inteligencije koji se ponaša etički, ideje o vrijednostima, ispravnom i pogrešnom moraju biti dovoljno precizne da se mogu zapistati algoritmima, što nedostaje u današnjim etičkim promišljanjima.

Etički plan

Knjiga Paula Thagarda "Prirodna filozofija" predstavlja prikaz etike koja se može nositi s tim izazovima.

On tvrdi da je najvjerodostojnija etička teorija ona koja ocjenjuje djelovanje temeljeno na mjeri u kojoj se zadovoljavaju vitalne potrebe ljudskih bića. To su one mjere koje su potrebne za ljudske živote i razlikuju se od povremenih želja kao što je na primjer želja za luksuznim automobilom. Vitalne potrebe uključuju ne samo biološke potrebe kao što su hrana, voda i skloništa, već i psihološke potrebe – neovisnost, povezanost s drugim ljudima i sposobnost za postizanje osobnih i društvenih ciljeva.

Prema tome, odgovarajuće vrijednosti koje treba uzeti u obzir kada govorimo o etičkim odlukama su ove vitalne potrebe. Opravdavanje takvih vrijednosti ne dolazi od religijskih tekstova ili zdravog razuma, nego iz empirijskog istraživanja koje pokazuje da su te potrebe zapravo ključne za ljudske živote.

Vrednovanje različitih postupaka s obzirom na to koliko dobro ostvaruju različite potrebe za različite ljude je izuzetno složen proces, ali se može provesti pomoću algoritama koji uravnotežuju mnoštvo ograničenja na kojima se temelje djelovanja koja zadovoljavaju potrebe većine ljudi. Takvi algoritmi mogu se učinkovito obraditi neuralnim mrežama i drugim metodama.

Prema tome, Paul Thagard predlaže sljedeću etičku proceduru koju će provoditi ljudi koji donose odluke o razvoju umjetne inteligencije. Štoviše, ovaj postupak se može implementirati u strojeve.
 
  1. Navođenje alternativnih aktivnosti koje su vrijedne razmatranja u određenoj situaciji. Etičko promišljanje će procijeniti ove postupke i birati ih na temelju moralnih razmatranja, a ne samo na temelju osobnih preferencija. Na primjer, vladini dužnosnici mogu razmatrati hoće li vojne robote učiniti manje ili više inteligentnima i autonomnima.
  2. Identificiranje svih osoba koje su pogođene aktivnostima, uključujući buduće generacije, kao i trenutnu populaciju. Što se tiče "robota-ubojica", potrebno je uzeti u obzir ljude koji bi mogli biti spašeni, kao i one koji bi mogli biti ubijeni.
  3. Za svaku akciju procjenjivanje u kojoj mjeri pomaže u promicanju ili sprječavanju zadovoljavanja ljudskih životnih potreba. Kada su "roboti-ubojice" u pitanju, posljedice koje treba uzeti u obzir uključuju preživljavanje i druge potrebe svih ljudi potencijalno pogođenih umjetno inteligentnim oružjem.
  4. Prevesti potrebe za djelovanjem u pozitivna ograničenja i prevesti nekompatibilnost u negativna ograničenja. Rezultat je velika mreža zadovoljstva i ograničenja koja može biti obrađena kompjuterski.
  5. Maksimiziranje ograničenog zadovoljstva i biranja aktivnosti koje najbolje zadovoljavaju ljudske potrebe.
.
Potreba a ne pohlepa

Mahatma Gandhi je rekao "Zemlja pruža dovoljno da zadovolji svačije potrebe, ali ne i za svačiju pohlepu". Kao i druge etičke odluke, odluke o umjetnoj inteligenciji i odluke koje će donositi inteligentni strojevi, trebale bi služiti ljudskim potrebama. Trenutno, mnoge odluke se donose u ime pohlepe, bogatsva i moći. Umjetna inteligencija razvijena prema etičkim načelima može u prvi plan staviti ljudske potrebe iznad osobne pohlepe.


Prevela: Ružica Ereš