Kako je nastao prvi robotski glas?

Prije otprilike 250 godina, odličan tim inženjera razvio je prvi umjetni glas na svijetu. Jedan ruski profesor imena Christian Kratzensten napravio je stroj od trske koja je vibrirala slično ljudskom govornom traktu. Potkraj stoljeća, 1791. godine, izumitelj Wolfgang von Kempelen ponovio je originalni dizajn kako bi napravio još bolji govorni stroj.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 07.11.19 u 11:18
http://bit.ly/2JYygtD
Robotski glasovi svuda su oko nas, od AI pomoćnika Siri, Alexa, do GPS sustava – oni su postali jedna od glavnih stavki u modernom tehnološkom ekosustavu. Ovi digitalni govorni sustavi rade pomoću računalnih algoritama za formuliranje ljudskog glasa u hodu.
 
Čak i uz to što su ovi digitalni glasovi postali jako dobri, još uvijek ih je čudno čuti. I najboljima od njih još uvijek nešto nedostaje. To pokazuje da preslikavanje ljudskog glasa nije lak zadatak, čak ni uz svu moguću tehnologiju dostupnu danas. A prije otprilike 250 godina, odličan tim inženjera razvio je prvi umjetni glas na svijetu.
 
Jedan ruski profesor imena Christian Kratzensten napravio je stroj od trske koja je vibrirala slično ljudskom govornom traktu. Potkraj stoljeća, 1791. godine, izumitelj Wolfgang von Kempelen ponovio je originalni dizajn kako bi napravio još bolji govorni stroj, piše Interesting Engineering.
 
Stroj se sastojao od mijehova za strujanje zraka, trske za simuliranje glasnica, crijeva za simuliranje grkljana i glasnica te je imao čak i dvije nosnice, jezik i usne. Kad je sve ovo sastavio, Kempelen je uspio manipulirati oblikom cijevi, usana i jezika kako bi stvorio suglasnike i samoglasnike.
 
Uređaji poput ovog, koji su među prvima oponašali način ljudskog govora nastavit će se pojavljivati narednih sto godina sve dok '30-ih godina prošlog stoljeća Homer Dudley iz tvrtke Bell Labs nije razvio najbolji dotadašnji govorni stroj. Njegov VODER (Voice Operating Demonstrator) bio je mnogo složeniji od ranijih dizajna. On je sustav mijeha i trske ranih strojeva zamijenio mehaničkim vezama koje su omogućile operateru da strojem upravlja kao klavirom.
 
Voder je prvi put otkriven javnosti 1939. godine na Svjetskom sajmu u New Yorku i oduševio je publiku. New York Times opisao je glas kao da je "vanzemaljac koji govori pod vodom".
 
Taj glas je postao porijeklo onoga što su ljudi počeli očekivati od strojnih glasova, a njegov se zvuk učvrstio u povijest kroz širok spektar djela znanstvene fantastike.
 
Stroj je u potpunosti funkcionirao kroz kontrolu operatera i mogao je producirati dva osnovna zvuka: zujanje ili šištanje. Operater bi zujanje koristio za samoglasnike i nazalne glasove, a šištanje za suglasnike.
 
Operater je čak mogao kombinirati riječi u rečenice kroz delikatnu manipulaciju tipkama. Prva operaterka bila je Helen Harper. "Da bih dobila riječ 'koncentracija' na VODERU, moram uzastopce stvoriti 13 različitih zvukova i napraviti pet pokreta gore-dolje na šipki i promijeniti položaj nožne papučice od tri do pet puta u skladu s kakvim izrazom želite da VODER izgovori riječ. I naravno, sve od toga se mora uraditi u točno određenom vremenu", ispričala je Harper o svom iskustvu.
 
Navodno joj je trebala puna godina dana vježbanja kako bi naučila upravljati ovim strojem s visokom preciznošću. Tristotinjak žena prošlo je obuku kako bi postale operaterke, ali samo ih je 30 uspjelo savladati.
 
Vješti operateri su bili tako dobri u rukovanju strojem da su ga mogli natjerati da govori bilo kojim jezikom, te čak i da ispušta životinjske zvukove. Jednostavno, VODER je bio mehanički instrument koji je operaterima omogućio oponašanje ljudskog govora.
 
Ovaj je mehanički stroj ubrzo postao električni, a sada već imamo uređaje koji zvuče gotovo isto kao ljudi.
 
 
Prevela: Ružica Ereš