Zašto ljudi napuštaju Facebook i što to govori o budućnosti društvenih medija

Napuštanje društvenih mreža jedna je od nekoliko opcija koje možemo odabrati dok se pokušavamo snaći u ovom novom svijetu. No, brisanje Facebooka nije samo proces kojim ljudi redefiniraju svoje digitalno ja. Brisanje je odgovor na rastuće napetosti između evoluirajuće tehnologije i društvenog života.

AUTOR: Mark Whitehead
OBJAVLJENO: 10.01.20 u 12:33
http://bit.ly/35EeM5l
Broj aktivnih korisnika Facebooka (onih koji su se prijavili na stranicu u proteklih mjesec dana) dostigao je povijesni maksimum od 2,45 milijardi. Otprilike 32% globalne populacije sada koristi ovu platformu društvenih mreža, a trend sudjelovanja i dalje raste.

S izuzetkom Googlea, nikada nije postojala tvrtka čije je usluge koristilo toliko ljudi. U tom kontekstu može biti čudno govoriti o onima koji odlučuju napustiti Facebook. No, oni koji napuštaju ovu platformu predstavljaju malu, ali nikako beznačajnu protustruju. Mnogi ljudi, možda želeći nadoknaditi vrijeme propušteno u užurbanom životu, odlučuju se napustiti društvene medije u svojim novogodišnjim odlukama.

Jedno američko istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da je 9% ispitanika nedavno izbrisalo svoj Facebook profil, a još 35% reklo je da manje koriste ovu platformu. Unatoč gospodarskom uspjehu i popularnosti, čini se da se nešto događa u Facebooku.

Oslanjajući se na svoj prethodni rad o bihevioralnom utjecaju, pokušavao sam saznati nešto više o tzv. "brisačima Facebooka" kako bih bolje razumio njihove motive i posljedice odabira napuštanja najmoćnije društvene mreže na svijetu.

Motivi

U razgovorima koje sam vodio s onima koji su izbrisali Facebook postalo je očito da su motivi ljudi za odlazak s platforme različiti i složeni.

Moja pretpostavka bila je da su veliki događaji, poput Snowdenovog objavljivanja tajnih podataka, skandala Cambridge Analytica, otkriće tajnog sastanka Marka Zukerberga s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom bili ključni motivi za brisanje Facebooka. No, oni ljudi s kojima sam razgovarao i koji su obrisali svoje Facebook profile rijetko navode političke skandale ili zabrinutost zbog privatnosti podataka kao glavnu motivaciju za napuštanje ove mreže.

Doista, kad naš razgovor krene prema Cambridge Analytica skandalu, mnogi smatraju da je to samo potvrdilo ono što su oduvijek pretpostavljali o tome kako se iskorištavaju njihovi podaci (barem jedna osoba nikada nije ni čula za ovaj skandal).

Mnogi ljudi koji obrišu Facebook profil govore o široko poznatim razlozima za odlazak: zabrinutost zbog efekta komore jeke (echo chamber effect), izbjegavanje odugovlačenja i gubljenja vremena, negativni psihološki učinci stalne usporedbe s drugima. Međutim, čini se da su neka druga objašnjenja povezanija s tim što Facebook postaje i tim kako se ova evoluirajuća tehnologija isprepliće s osobnim iskustvima.

Iako je mnogim ljudima teško točno artikulirati zašto su se pridružili Facebooku (zaintrigirao ih je ili privukao novitet stranice, čini se), jasno je da je kod mnogih ova platforma počela igrati dosta drugačiju ulogu u njihovom životu. O pojmu "pretjeranog dijeljenja" govori se kao o jednom aspektu onoga što je Facebook postao, jer su "zidovi" korisnika pretrpani informacijama koje smatraju vrlo privatnim ili nebitnim.

Digitalni domoroci

Oni koji su se u mladosti pridružili Facebooku, imaju tendenciju reći da su njihove društvene mreže postale velike. Čini se da je veličina društvene mreže značajan faktor u tome koliko korisnom i pouzdanom se smatra. Znamo da su društvene grupe veće od 150 ljudi prevelike da bi ih mogli učinkovito poznavati i održavati – to je tzv. Dunbarov broj, koji je dobio ime po antropologu Robinu Dunbaru. Čini se da je, u kontekstu Facebooka, sve teže vjerovati onima čije mreže čini nekoliko tisuća ljudi (čak i kada primijene stroge postavke privatnosti).

Sljedeći problem digitalnih domorodaca je vrijeme koje su proveli arhivirajući svoj život na Facebooku. Njihov Facebook arhiv često seže u vrijeme kada su bili manje izbirljivi u očuvanju svojih internetskih ličnosti. Takvo nepažljivo dijeljenje sada se smatra prijetnjom društvenom imidžu koji žele uspostaviti u odrasloj dobi.

Ponavljajuća tema je društvena obveza biti na Facebooku. Iako Facebook omogućuje ljudima ostati u kontaktu sa svojim prijateljima, obitelji i zajednicama, također ga se promatra i kao stvaranje novog oblika digitalnog kućnog rada.

Jedan od razloga uspjeha društvenih mreža je, naravno, njihova sposobnost da se uključe u naš društveni instinkt za razmjenu i dijeljenje znanja. No, kako mreže na Facebooku rastu, čini se da cijena međusobnih obveza (lajkao/la mi je objavu, pa bolje da i ja njoj/njemu lajkam) počinju nadjačavati dobre strane povezanosti.

Tu su digitalni oblici međusobnih obveza drugačiji od stvarnih – u stvarnom se svijetu rukujemo i kažemo jedni drugima lijepe stvari u trenutku susreta. Međutim, u digitalnom svijetu se društvene obveze brzo mogu nagomilati do neodržive razine.

Implikacije

Iako će Facebook vjerojatno nastaviti rasti, oni koji ga napuštaju otkrivaju zanimljive trendove koji nagovještavaju kako će se razvijati budući odnosi s pametnom tehnologijom i društvenim medijima.

Živimo u dobu dosad neviđenih prilika za društvenu povezanost i angažman. Oni koji napuštaju Facebook nalaze se na kraju spektra u kojem svi živimo dok pokušavamo analizirati pitanja digitalnog identiteta, odgovornosti i kolektivnih običaja.

Napuštanje društvenih mreža jedna je od nekoliko opcija koje možemo odabrati dok se pokušavamo snaći u ovom novom svijetu. No, brisanje Facebooka nije samo proces kojim ljudi redefiniraju svoje digitalno ja. Brisanje je odgovor na rastuće napetosti između evoluirajuće tehnologije i društvenog života.

Kako se ekonomski model Facebooka mijenja (i u razmjerima, i u intenzitetu i u ostvarivanju zarade), čini se da će naići na jasne prepreke kada je u pitanju njegova korist i poželjnost za društvo. Tu, naravno, kreće sukob vrijednosti unutar samog Facebooka, jer pokušava uskladiti svoju iskazanu želju za povezivanjem svijeta sa svojim visoko unovčenim načinom rada.

Mali broj ljudi koji obriše Facebook neće tako brzo promijeniti Facebookov ekonomski model. No, možda će u budućnosti tvrtka testirati granice angažmana na platformama društvenih medija.


Piše Mark Whitehead za The Conversation
Prevela: Ružica Ereš