"Uči da bi volio" (4): Obnavljanje djelatnosti RSK "Sloboda"

U 1936. i 1937. godini u okviru Radničkog sportskog kluba "Sloboda", osim ranije oformljene Sportske sekcije, formirane su i četiri nove sekcije i to: Horska, Tamburaška, Stonoteniserska i Dramska. Od tada, a naročito od 1937. godine, u sve ove sekcije počeće da se uključuje, pored radničke omladine koja u njima predstavlja dominantan faktor, srednjoškolska i studentska omladina.

AUTOR: Haris Šahović
OBJAVLJENO: 13.08.15 u 19:08
OSVJEŽENO: 13.08.15 u 19:08
http://bit.ly/2XjoUMC
Obnavljanje djelatnosti RSK "Sloboda"

Do obnavljanja Radničkog sportskog kluba "Sloboda" došlo je početkom 1935. godine. U Upravni odbor Kluba tada su izabrani: Mustafa Tinjić, predsjednik, Slavko Bakarić, potpredsjednik, Safet Hadžiefendić, Albert Altarac, Mehmedalija Hukić, Viktor Bartak, članovi Upravnog odbora.

Prostorije kluba nalazile su se u Radničkom domu gdje je bilo sjedište URS-ovih sindikata. U ovo vrijeme u prvom timu "Slobode" igrali su: Mato Henjel, Miralem Fizović, Karlo Mot, Ibro Fizović, Hamdo Zahirović, Karlo Poje, Cano Mot, Fahro Čokić, Safet Selimović, Karlo Jurković, Mustafa Dautović, Franjo Suhi, Osman Prcić.

U prvoj polovini 1935. godine "Sloboda" je odigrala svoju prvu utakmicu sa Sportskim klubom "Zmaj od Bosne". Međutim, ovaj susret "Zmaj od Bosne" riješio je u svoju korist rezultatom 7:1.

U 1936. i 1937. godini u okviru Radničkog sportskog kluba "Sloboda", osim ranije oformljene Sportske sekcije, formirane su i četiri nove sekcije i to: Horska, Tamburaška, Stonoteniserska i Dramska. Od tada, a naročito od 1937. godine, u sve ove sekcije počeće da se uključuje, pored radničke omladine koja u njima predstavlja dominantan faktor, srednjoškolska i studentska omladina.

U sportskom pogledu "Sloboda" je u ovo vrijeme postala solidan klub u gradu. Prema ostvarenim rezultatima ona je tada zauzimala drugo ili treće mjesto na tabeli između pet klubova koliko ih je bilo u tuzlanskom bazenu. Ovome je svakako doprinio i trener Josip Bulat svojim znanjem i unošenjem novih elemenata u način igre. Pored ranije pomenutih igrača u prvom timu "Slobode nastupali su još i ovi igrači: Milan Kuprešak, Hamo Bekrić, Ratko Vokić, Cvjetin Mijatović, Zvonko Herljević, Drago Brkljačić, Milo Lazarević. 

Osim utakmica koje je tada tada i ranije igrala u Tuzli, "Sloboda" je u ovo vrijeme odlazila i u mjesta van Tuzle gdje je igrala utakmice sa tamošnjim klubovima. Putovalo se najčešće u Teslić, Gračanicu, Zvornik, Lukavac, Brčko i druga mjesa jednim malim kamionom čiji je vlasnik bio Arnošt Landa.

Od pet fudbalskih klubova koja su prije rata postojali u Tuzli tri su bila organizovana na nacionalno-konfesionalnoj osnovi, što nije bio slučaj sa ostala dva kluba. Osim RSK "Sloboda" u Kreki je postojao RSK "Željezničar" koji je bio aktivan od 1937. do 1941. godine. Sjedište Kluba bilo je u kafani Rasima Muharemagića, koja se nalazila preko puta sadašnje zgrade Livnice. Klub je okupljao radničku omladinu i željezničare. Dresovi igrača sastojali su se od crvene majice, bijelih gaćica i crvenih štucni. A kada je nešto kasnije amblem Kluba uzet srp sa dva čekića, vlast je reagovala tako što je Klubu zabranila dalje nastupe sve dok ovaj amblem ne uklonii. Pošto je ove dresove policija oduzela, Klub je nastavio da igra u dresovima koji taj amblem nisu imali.

Historija FK Slobode je za tekst "Uči da bi volio" (4): Obnavljanje djelatnosti RSK "Sloboda" koristila sadržaj iz monografije "RSD Sloboda Tuzla 1919-1989"; IGTRO "Univerzal" Tuzla, 1989. godine)

Do sada objavljeni tekstovi iz sportsko edukativnog serijala "Uči da bi volio"
"Uči da bi volio" (1): Prvo je bio RSK Gorki
"Uči da bi volio"(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura
"Uči da bi volio" (3): Formiranje RSK "Sloboda"