RSE: Korone u BiH ima više, ali ne i opreme za medicinare

"Posljednjih deset do 15 dana morali smo kupiti određenu količinu zaštitne opreme iz tekućih sredstava UKC-a Tuzla. U ovakvoj situaciji epidemije, mislim da bismo trebali dobijati podršku sa višeg nivoa i ono sa čim trenutno raspolaže koordinacijsko tijelo, trebalo bi podijeliti" - direktor UKC-a Tuzla Vahid Jusufović

AUTOR: Mirna Sadiković
OBJAVLJENO: 23.07.20 u 10:30
https://bit.ly/3hwCA1x
Već četvrti dan nosim jednu te istu masku, a smatramo da smo u boljoj poziciji nego većina drugih zdravstvenih ustanova, objašnjava stanje u sarajevskoj Općoj bolnici "Dr. Abdulah Nakaš" doktor Rifat Rijad Zaid.

Zdravstveni radnici Bosne i Hercegovine upozoravaju da, u vrijeme naglog porasta broja zaraženih korona virusom, nemaju dovoljno zaštitne opreme, ali ni medija za testiranja građana za koje se sumnja da su zaraženi korona virusom.

"Nadležne strukture su se uljuljale i pristizanje zaštitne opreme, koja je redovno dostavljana u prva dva mjeseca epidemije, kada su uvedene stroge restrikcije, je prestalo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) doktorica Kristina Bevanda iz Doma zdravlja Mostar.

Prema njenim riječima, najveći problem je nedostatak maski i rukavica, koje se moraju mijenjati za svakog pacijenta pojedinačno, te da je njihova cijena, kako navodi, na tržištu neopravdano skočila.

"Pored toga nedostaju nam mediji za testiranje koje nećemo više moći obavljati ukoliko se hitno nešto ne poduzme", kaže Bevanda.

Bevanda je jedna od potpisnika pisma koje su ljekari mostarskog Doma zdravlja uputili javnosti u četvrtak (16. juli), alarmirajući javnost da "nedostaje zaštitne opreme i medija za testiranje" i da uskoro više neće moći obavljati svoj posao.

"Uporno upozoravamo sve nadležne da se situacija komplicira, ali zbog tromog sustava pomoć nam ne stiže kada nam je potrebna", navodi se u poruci javnosti.

Nezadovoljni i u Tuzli

Na području Federacije BiH zdravstveni sistem je na nivou deset kantona. To znači da svaki od njih, u redovnim okolnostima, mora obezbijediti novac iz budžeta za rad zdravstvenih ustanova.

Tokom pandemije korona virusa u tome im je pomagala i Vlada Federacije BiH. No pojedini medicinski centri na kantonalnom nivou nisu zadovoljni načinom raspodjele.

Univerzitetsko-klinički centar Tuzla (UKC) dobio je od vlasti sa nivoa Federacije BiH trinaest zaštitnih odijela za medicinske radnike, potvrdio je za RSE direktor ove medicinske ustanove, prof. dr. Vahid Jusufović.

"Morali smo se snalaziti i sami nabavljati opremu, kako tada tako i danas", kaže direktor UKC-a Tuzla, profesor doktor Vahid Jusufović.

Posljednju su donaciju, kaže Jusufović, dobili u aprilu, a prijeti im i nedostatak testova.

"Posljednjih deset do 15 dana morali smo kupiti određenu količinu zaštitne opreme iz tekućih sredstava UKC-a Tuzla. U ovakvoj situaciji epidemije, mislim da bismo trebali dobijati podršku sa višeg nivoa i ono sa čim trenutno raspolaže koordinacijsko tijelo, trebalo bi podijeliti", kaže Jusufović.

Vlade daju novac, ko raspoređuje opremu?

Iz Vlade Federacije BiH napominju kako su iz tekuće rezerve budžeta, do sada Federalnom štabu civilne zaštite, koji distribuira pomoć kome treba, dodijeli pet miliona maraka (2,5 miliona eura). Ta sredstva su, dodaju, utrošena u prva dva mjeseca epidemije.

"Pored toga, odobreno je iz budžeta tri miliona maraka (1,5 miliona eura) za karantine, a još dva miliona maraka (milion eura) za medicinsku opremu. Federalni štab civilne zaštite to dalje distribuira. Također, u tri navrata data je saglasnost da od namjenskih sredstava Federalni štab Civilne zaštite može ukupno koristiti 18,7 miliona maraka (9,3 miliona eura) za nabavku opreme", kaže za RSE savjetnik premijera Federacije BiH za ekonomska pitanja Goran Miraščić.

Istovremeno, dodaje Miraščić, Vlada Federacije BiH namijenila je i 30 miliona KM (15 miliona eura) za tri klinička centra (Mostar, Tuzla, Sarajevo). Dio novca je već potrošen, dio tek treba da se realizuje, objašnjava Miraščić.

Republički štab za vanredne situacije Republike Srpske (RS) obavezao je Fond zdravstvenog osiguranja RS-a da za vrijeme pandemije izazvane virusom korona nabavi neophodnu zaštitnu i medicinsku opremu za zdravstveni sistem tog bosanskohercegovačkog entiteta. Tu su uključene rukavice, maske, respiratori, veziri, sredstva za dezinfekciju, testovi, zaštitne naočale.

"Vrijednost sprovedenih nabavki je oko 33 miliona KM (16,5 miliona eura). Novac je obezbijedila Vlada RS-a", navodi se u pisanom odgovoru za RSE iz Republičkog štaba za vanredne situacije.

Trošenje enormnih količina opreme

Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, kaže da se zaštitna oprema troši u enormnim količinama i da je za sada ima dovoljno. Ona je zabrinuta da li će je biti ako se sadašnji intenzitet epidemije nastavi i bude onemogućen dalji uvoz.

"Ovo je nešto što traje skoro pola godine i zabrinuti smo koliko će epidemija još dugo trajati, te da li će te sve opreme biti.

Vidimo i da mnoge zapadnoevropske zemlje muku muče sa zaštitnom opremom i kako se negdje rade improvizacije. Mi to u ovom trenutku ne radimo, imamo opreme, ali ne znamo kako će epidemija dalje da teče i da li se toga proizvodi u dovoljnim količinama", ističe Verhaz.

Predsjednik Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Harun Drljević podsjeća da u manjim sredinama zdravstvene ustanove nisu imale ni osnovnu opremu za zaštitu i borbu protiv pandemije, te da je Komora apelovala u više navrata na vlasti da obezbjede neophodna sredstva.

"Zaštitna oprema je potrošna roba i sada, kad je broj zaraženih naglo porastao, potrebna je redovna nabavka, više nego u martu i aprilu kada je prvi val epidemije tek krenuo", kaže Drljević za RSE.

Drljević smatra da bi se u obezbjeđenje sredstava za rad trebali uključiti svi nivoi vlasti, Federacija BiH, kantoni i opštine, te bi svi trebali iznaći sredstva za zaštitnu opremu zdravstvenim ustanovama.

"Budući da nije riječ o visoko sofisticiranoj opremi, trebalo bi maksimalno uključiti domaće proizvođače, podržati ih i obezbijediti kontinuirano snabdijevanje", poručuje Drljević.

Zdravstveni radnici apeliraju na građane da poštuju propisane mjere prevencije i da na taj način pomognu iscrpljenom zdravstvu, jer se najesen može očekivati slična situacija sa epidemijom korona virusa.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u Bosni i Hercegovini je od početka epidemije zaraženo 8.787 osoba, 264 osobe su umrle, a oporavilo se 4.002 osobe (podaci 22. jula). Samo u posljednja 24 sata prijavljeno je 324 novozaraženih i pet smrtnih slučajeva.

Izvor: Mirna Sadiković za Radio Slobodna Evropa, 22. juli 2020. godine

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.