Koronavirus: U nastanku je više od 130 cjepiva protiv COVID-19, ali prva cijepljenja neće biti prije 2021.

Prema izvoru Financial Times, britanska istraživačka skupina broji 300 osoba koje sudjeluju u ovome opsežnom istraživanju s ciljem pronalaska cjepiva za koronavirus, a pod vodstvom profesorice Sarah Gilbert. Dosadašnji rezultati su obećavajući, no ključno pitanje je kako uopće cjepivo funkcionira u smislu njegove potpune djelotvornosti. Kako je Andrew Pollard pojasnio za BBC, već 90 posto pacijenata nakon prve doze cjepiva razvilo je antitijela, a samo desetero njih kojima je dana druga doza također je razvilo antitijela.

REUTERS/Dado Ruvic

Ilustracija

AUTOR: Ervin Pavleković /Novi list
OBJAVLJENO: 10.08.20 u 13:30
https://bit.ly/2CchxlE
Koronavirus postao je globalna prijetnja još krajem siječnja ove godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila alarmantno stanje zbog SARS-CoV-2 virusa, da bi samo desetak dana kasnije epidemija svjetskih razmjera bila proglašena pandemijom. Ovaj virus koji je izbio u kineskom gradu Wuhanu proširio se cijelim svijetom, a uz sva nadanja da će virus s toplijim vremenom nestati, on je još uvijek prisutan, kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku svijeta.

​Još od proglašenja alarmantnog stanja, znanstvenici diljem svijeta ozbiljno su shvatili svoju ulogu te su krenuli u pronalazak cjepiva protiv ove moderne pošasti. Trenutno je u svijetu u nastanku više od 130 cjepiva protiv COVID-19, u više od 20 kompanija, od kojih je desetak došlo do faze kliničkog ispitivanja, prema posljednjim podacima Financial Timesa i WHO-a.
U razvoju cjepiva najdalje su došle kompanije i instituti iz Velike Britanije, Kine, SAD-a te Njemačke koji su svoje opipljive rezultate obznanili tijekom prošloga mjeseca, piše Ervin Pavleković za Novi list.

Hrvatska potvrdila namjeru da kupi cjepivo

Krajem srpnja, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije Mike Ryan rekao je kako istraživači COVID-19 cjepiva ostvaruju »dobar napredak«, većina ih je u trećoj fazi testiranja, no i naglasio je da se prva cijepljenja ne mogu očekivati prije prve polovine 2021. godine.

Nedavno je i Vlada RH prihvatila Nacrt sporazuma Europske komisije i država članica sudionica o nabavi cjepiva za COVID-19 te je dala ministru zdravstva Viliju Berošu ovlasti za potpisivanje dokumenata kojim Hrvatska potvrđuje svoju namjeru za kupnjom cjepiva u određenim količinama. Ovaj je sporazum samo temelj za sklapanje prethodnih sporazuma s proizvođačem za cijenu cjepiva koju je ranije ispregovarala Europska komisija.

Cjepivo koje se spominje kao najizglednije jest ono s britanskog Sveučilišta Oxford, i to u suradnji s britansko-švedskom farmaceutskom kompanijom AstraZeneca koja se bavi istraživanjem lijekova.

Cjepivo s Oxforda

Posljednje informacije o tome cjepivu objavljene su u prestižnome znanstvenom časopisu The Lancet, a potom i na službenim stranicama Oxford sveučilišta. Profesor Andrew Pollard iz oxfordske istraživačke grupe izrazio je zadovoljstvo rezultatima objavljenim u časopisu The Lancet koji govore o uspješnoj neutralizaciji antitijela i T-stanica.

Testiranja cjepivom ChAdOx1 nCoV-19 uključivala su 1.077 osoba koje su razvile antitijela i T-stanice koje se mogu boriti protiv SARS-CoV-2 virusa.

Samo cjepivo dobiveno je genetskom modifikacijom virusa koja uzrokuje prehladu u čimpanza. Prepisane genetske upute koronavirus »spike« proteina korištene su kao baza u izradi ovoga cjepiva, stoga on djeluje neutralizirajuće na antitijela, te potiče T-stanice imunološkog sustava na djelovanje, odnosno obranu, što i je njegova funkcija. Virus izoliran iz čimpanza modificiran je tako da nalikuje koronavirusu te da ne uzrokuje određene infekcije u ljudskome organizmu.

Prema izvoru Financial Times, britanska istraživačka skupina broji 300 osoba koje sudjeluju u ovome opsežnom istraživanju s ciljem pronalaska cjepiva za koronavirus, a pod vodstvom profesorice Sarah Gilbert.

Obećavajući rezultati

Dosadašnji rezultati su obećavajući, no ključno pitanje je kako uopće cjepivo funkcionira u smislu njegove potpune djelotvornosti. Kako je Andrew Pollard pojasnio za BBC, već 90 posto pacijenata nakon prve doze cjepiva razvilo je antitijela, a samo desetero njih kojima je dana druga doza također je razvilo antitijela. Pitanje je kolika doza je potrebna da bi se stvorila učinkovita zaštita, kako Pollard zaključuje. Oni koji su pak primili cjepivo imali su nuspojave u vidu blago povišene tjelesne temperature te glavobolje.

Britansko cjepivo za sad je najizglednije, no treba počekati i rezultate drugih faza testiranja. Dakle, pred oxfordskim znanstvenicima je još istraživanja kojim trebaju utvrditi potpunu djelotvornost cjepiva, kao i sigurnost primjene na ljudski organizam.

Američka nastojanja

Prema Reutersu, farmaceutska kompanija Moderna Inc dobila je 472 milijuna dolara od američke BARDA vladine organizacije u svrhu nastavka razvijanja COVID-19 cjepiva. Taj financijski poticaj trebao bi osigurati nastavak treće faze testiranja, kao i kasnijih faza u istraživanju cjepiva, odnosno njegovu testiranju.

S obzirom na uspješne rezultate prve faze, izvršni direktor kompanije Stéphane Bancel vjeruje da to mRNA cjepivo koje prelazi u novu fazu ispitivanja ima 75-postotnu mogućnost službenog odobrenja te da ono može pomoći u trenutnome rješavanju COVID-19 pandemije te sprječavanju budućih izbijanja ovoga virusa.

Efikasnost ove farmacetuske kompanije u istraživanju COVID-19 cjepiva ogleda se u samoj činjenici da im je trebalo svega 42 dana od primanja genetskog slijeda virusa SARS-Cov-2 koji stoji iza COVID-19, do toga da proizvede samo cjepivo. Baza ovog mRNA-1273 cjepiva sintetička je glasnička RNA, odnosno mRNA koja se bori protiv virusa na način da pomaže u imunizaciji tijela u borbi protiv virusa. Dakle, tehnologija temeljena na messengeru RNA prepisuje genetski kod virusa u ljudsku stanicu te tako »uči« imunološki sustav ljudskog organizma kako prepoznati virus i obraniti se od njega. Takva vrsta cjepiva brže se razvija, a i u konačnici brže proizvodi, za razliku od tradicionalnih vrsta cjepiva.

Treća faza ispitivanja

Ova bostonska farmaceutska kompanija krajem srpnja za medije je izjavila da prelazi u treću i najveću fazu ispitivanja cjepiva, što je ujedno i posljednja faza prije službenog odobrenja. Ta faza uključit će 30.000 ispitanika i odvijat će se u suradnji s Nacionalnim centrom za alergije i zarazne bolesti, a testirat će se učinkovitost cjepiva u sprječavanju SARS-Cov-2 virusa, njegovo djelovanje na asimptomatske infekcije te njegov učinak na one zaražene kojima je potrebna hospitalizacija.
Dosadašnje korake u istraživanju cjepiva i rezultate ova je kompanija objavila na mrežnim stranicama te u znanstvenome časopisu The New England Journal of Medicine.

I Njemačka je u utrci

Njemačka ministrica znanosti Anja Karliczek posljednjih je dana prošloga mjeseca na sjednici njemačke vlade najavila dodatna sredstva tvrtkama koje rade na pronalasku cjepiva. Njezina očekivanja gotovog cjepiva tek sredinom sljedeće godine ne čine se previše optimistična, za razliku od američkih i britanskih prognoza. BioNTech iz Mainza, CureVac iz Tuebingena i IDT Biologika iz Dessaua tri su njemačke tvrtke koje trenutno rade na cjepivu i koje bi ga trebale osigurati njemačkim zdravstvenim ustanovama. Cijepljenje neće biti obavezno, no svi njemački građani koji žele, moći će biti cijepljeni, rekli su na sjednici.

Testiranja cjepiva nastalog u suradnji BioNTecha i Pfizera na 60 ispitanika pokazala su da je imunološka reakcija jaka, s razlikom u dozama tog cjepiva. Ono se bazira na modelu modificiranog genetičkog materijala mRNA, identičnog onome kompanije Moderna, no s jačom imunološkom reakcijom. Jedna od farmaceutskih kompanija, CureVac u travnju je ove godine došla u središte pozornosti nakon što je u javnost procurila informacija da je Washington znatnim financijskim sredstvima pokušao pridobiti ovu njemačku tvrtku te time osigurati ekskluzivno pravo na korištenje njihovoga izglednog cjepiva koje se čeka.

Kinesko iskupljenje

Kineske farmaceutske kompanije također su utrci za cjepivom, a njegovim pronalaskom bi se na neki način iskupili u očima javnosti za virus koji je potekao s tržnice u Wuhanu i za koji nisu pravodobno dali znak WHO-u, kako se spominjalo u svjetskim medijima kad se taj virus tek pojavio. Jedna od kineskih farmaceutskih tvrtki, CanSino Bilogics iz Tianjina još u svibnju ove godine objavila je svoje rezultate rane faze testiranja koji pokazuju reakciju imunološkog sustava na cjepivo i njegovu sigurnost, čime je ujedno i prva kompanija na svijetu koja je objavila cjelokupnu studiju provedenu na ljudima, prenosi Reuters.

Ovo potencijalno cjepivo, Ad5-nCOV, bazira se na sličnome principu kao ono oxfordsko, no koristi ljudski adenovirus, umjesto čimpanzinog. Genetski modificiran ljudski adenovirus koji uzrokuje prehladu se koristi za »nošenje« genetičkog koda SARS-CoV-2 proteina u tijelo. Mogući nedostatak CanSinove metode je korištenje adenovirusnih antitijela koje bi mogli imati mnogi iz prethodnih infekcija, što bi uvelike utjecalo na učinkovitost ovog cjepiva zbog produciranja nejednake količine antitijela, iščitava se iz studije objavljene u časopisu The Lancet. Ipak, čini se da nakon samo jedne doze, većina kandidata imala je zadovoljavajuću imunološku reakciju na ovo cjepivo.

Od drugih kineskih kompanija koje konkuriraju za cjepivo tu je SinoPharm koje je za prvu i drugu fazu testiranja objavila pozitivne rezultate, te su obje prošle bez većih nuspojava. Krajem lipnja ovoj je kompaniji odobrena treća faza testiranja, ako bude uspješna, obavljat će kroz par mjeseci čime bi efikasno cjepivo ugledalo svjetlo dana do kraja ove godine. Cjepivo je razvijeno u suradnji pekinškog i wuhanskog instituta za biološke produkte.

Kineska kompanija SinoVac u suradnji s Institutom Butantan također je u srpnju započela s trećom fazom testiranja svojeg cjepiva CoronaVac u Brazilu. U toj će fazi oko 9.000 zdravstvenih radnika u narednih nekoliko mjeseci primiti dvije doza cjepiva. Ukoliko se to cjepivo pokaže učinkovitim i sigurnim, kineska kompanija će ugovorom Brazilu isporučiti do stotinjak milijuna doza cjepiva.

Dokle su došli ruski znanstvenici?

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« u Zagrebu, Alemka Markotić, nedavno je u razgovoru za jedan hrvatski medij, između ostaloga, spomenula i potencijalno rusko cjepivo za koje, kako sama kaže, nije imala uvid u stručne i znanstvene podatke, no navodno, ruski su znanstvenici »kombinirali dva adenovirusna vektora«.
Nedavno je i ruski ministar zdravstva Mihail Muraško obavijestio o početku ruske masovne kampanje cijepljenja protiv koronavirusa u listopadu ove godine, što je prenijela ruska novinska agencija RIA. Iako Muraško nije govorio o pojedinostima cjepiva koje je razvijeno u državnom istraživačkom laboratoriju, najavio je da će se prvo cijepiti učitelji i liječnici, a u kolovozu ove godine ono bi trebalo dobiti i službeno odobrenje.

Optimizam je utemeljen

Zaštitne maske, fizička distanca te izolacija zaraženih koronavirusom ublažavaju širenje zaraze, nedavno je rekao direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthony Fauci, te je naglasio potrebu za sigurnim i učinkovitim cjepivom, čime bi se ovaj virus pandemijskih razmjera napokon stavio pod kontrolu.

Uzimajući u obzir brojna istraživanja s pozitivnim rezultatima, a posebice ona koja su došla u posljednje faze ispitivanja cjepiva protiv COVID-19 bolesti, zasigurno se možemo pouzdati u optimistična predviđanja o skorom dolasku toliko željenog cjepiva. Složiti se sigurno možemo da svijetu treba predah od ovoga virusa koji će, po svemu sudeći, uskoro (p)ostati dio povijesti i ne baš lijepih sjećanja.

Podsjetimo, prema Guardianu, u svijetu je trenutno više od 18 milijuna zaraženih koronavirusom, od virusa je umrlo gotovo 700.000 ljudi, novih dnevnih slučajeva je oko 200.000, smrću završava više od 4.000 slučajeva, dok je izliječenih nešto više od 11 milijuna. Iako su na samome početku Italija i Španjolska prednjačile u broju zaraženih, zemlje poput SAD-a, Brazila, Indije i Rusije na začelju su ljestvice po broju zaraženih na globalnoj razini.

Rječnik pojmova:

– Cjepivo je vrsta biološkog preparata koja poboljšava odnosno pomaže stvaranju otpornosti prema nekoj bolesti. U cjepivu se obično nalaze tvari koje predstavljaju neku bolest, a te tvari mogu biti: oslabljeni ili mrtvi mikroorganizmi koji uzrokuju neku bolest, toksini ili dijelovi proteina omotača mikroorganizama. U organizam se mogu unositi injekcijom u kožu, pod kožu ili u mišić, u usta ili u nos.

– Davanje cjepiva naziva se cijepljenjem. Cijepljenje je najučinkovitija metoda sprječavanja zaraznih bolesti; široki imunitet zbog cijepljenja velikim je dijelom odgovoran za iskorjenjivanje malih boginja širom svijeta i ograničenje bolesti poput polio, ospica i tetanusa iz velikog dijela svijeta.

– Učinkovitost cijepljenja je široko proučena i provjerena; na primjer, cjepiva koja su se pokazala učinkovitim uključuju cjepivo protiv gripe, cjepivo protiv HPV-a, i cjepivo protiv kozice. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izvještava da su trenutno raspoloživa licencirana cjepiva za dvadeset i pet različitih preventivnih zaraza.

Povijest cjepiva od 18. stoljeća

U natuknici »povijest cjepiva« na Wikipediji navodi se sljedeće: »Edward Jenner je bio tada ljekar i u njegovoj glavi je bila priča, uobičajena u ruralnim područjima, da mljekarski radnici nikada ne bi imali često smrtnosnu ili obeshrabrujuću bolest velikih boginja, jer su već uzgojili kravlju boginju, što ima vrlo blagi učinak na ljude. Godine 1796., Jenner je uzeo gnoj iz ruke mliječne sluškinje s kravljom boginjom, ogrebao je u ruku 8-godišnjeg dječaka Jamesa Phippsa, a šest tjedana kasnije cijepio je dječaka s boginjama, nakon čega je primijetio da je ne hvataju boginje.

Budući da je cijepljenje protiv kravlje boginje bilo mnogo sigurnije od malih boginja, potonje je, iako se još uvijek široko primjenjuje u Engleskoj, zabranjeno 1840. godine.

Druga generacija cjepiva uvedena je 1880-ih Louis Pasteur koji je razvio cjepiva protiv pileće kolere i antraksa, a od kraja devetnaestog stoljeća cjepiva su smatrana nacionalnim ugledom, a usvojeni su zakoni o obveznim cijepljenjima.

U dvadesetom stoljeću uvedeno je nekoliko uspješnih cjepiva, uključujući ona protiv difterije, ospica, zaušnjaka i rubeole.

Glavna postignuća uključivala su razvoj cjepiva protiv dječje paralize u 1950-ima i iskorjenjivanje velikih boginja tijekom 1960-ih i 1970-ih. Maurice Hilleman bio je najplodonosniji od cjepiva u dvadesetom stoljeću. Kako su cjepiva postala češća, mnogi su ih počeli uzimati zdravo za gotovo. Međutim, cjepiva ostaju neuhvatljiva za mnoge važne bolesti, uključujući herpes simplex, malariju, gonoreju i HIV.«

Izvor: Ervin Pavleković za Novi list, 9. kolovoz 2020. godine