Koronavirus: Kako i zašto je pandemija toliko eskalirala u Portugalu?

Krajem siječnja, izvijestio je Reuters, ostalo je samo sedam slobodnih kreveta za pacijente oboljele od teškog oblika Covida-19. Dio pacijenata prebačen je u bolnice na otocima. Manjak kreveta pratila je još teža situacija s opremom i nedostatkom osoblja. U pojedinim bolnicama upozoravalo se na rizik od kolapsa sustava opskrbe kisikom. Situacija nije loša, nego je „užasna“ – tako je stanje s pandemijom prije nepunih tjedan dana opisivao portugalski premijer Antonio Costa.

AUTOR: Irena Frlan Gašparović
OBJAVLJENO: 04.02.21 u 20:41
https://bit.ly/39LXtEQ
Kad je transportni avion njemačke vojske u srijedu sletio u vojnu zračnu luku u Lisabonu, bilo je kao da je opet ožujak 2020.: europski medicinari hitaju u pomoć državi čiji je zdravstveni sustav pred slomom. Scene kakve smo lani viđali u Italiji i Španjolskoj, sada su portugalska stvarnost.

Tijekom prvog, proljetnog vala pandemije situacija u Portugalu oštro je odudarala od, primjerice, stanja u susjednoj Španjolskoj: prema dostupnoj statistici, početkom svibnja Španjolska je imala gotovo dvostruko više potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika od Portugala, piše Irena Frlan Gašparović za Telegram.

Podsjetnik na Lombardiju

Početkom 2021., međutim, treći val koronavirusa šokirao je zemlju. Mediji su odjednom bili prepuni svjedočanstava koja su gorko podsjećala na talijansku Lombardiju. Bolnice su naglo bile preplavljene pacijentima. Vozila hitne pomoći čekala su pred bolnicama da se oslobodi krevet.

Na intenzivnim odjelima na kopnu ponestalo je mjesta. Krajem siječnja, izvijestio je Reuters, ostalo je samo sedam slobodnih kreveta za pacijente oboljele od teškog oblika Covida-19. Dio pacijenata prebačen je u bolnice na otocima.

Manjak kreveta pratila je još teža situacija s opremom i nedostatkom osoblja. U pojedinim bolnicama upozoravalo se na rizik od kolapsa sustava opskrbe kisikom. Situacija nije loša, nego je „užasna“ – tako je stanje s pandemijom prije nepunih tjedan dana opisivao portugalski premijer Antonio Costa. Koliko užasna?

Najgori mjesec pandemije

Podaci sa stranice Our World in Data pokazuju da je od početka pandemije do veljače Portugal imao nešto manje od 730 tisuća slučajeva zaraze koronavirusom. Od toga je 320 tisuća potvrđeno tijekom siječnja.

U drugoj polovici siječnja, broj novih dnevnih slučajeva zaraze ubrzano je rastao, krećući se uglavnom iznad deset tisuća, uz nekoliko dana iznimke. Vrhunac je bio 28. siječnja kada su zabilježene 16.432 novozaražene osobe.

U siječnju su mediji u više navrata izviještavali da Portugal ima najviši sedmodnevni prosjek novih dnevnih slučajeva na milijun stanovnika u svijetu. Prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, stopa novih zaraza na sto tisuća stanovnika u prethodnih 14 dana iznosi 1652,47, uvjerljivo najviše među 30 europskih zemalja u toj statistici.

Smrtni slučajevi u siječnju

Prema ECDC-u na vrhu su trenutno i po stopi smrtnosti. Od početka pandemije od koronavirusa u Portugalu je umrlo oko 13.200 ljudi. U cijeloj prošloj godini, pokazuju, pak, podaci sa stranice Our World in Data, ova bolest bila je kobna za 6.972 osobe. U siječnju je od nje umrlo 5.785 ljudi.

Iako, dakle, pandemija traje od ožujka prošle godine, Portugal je u siječnju – deset mjeseci nakon početka prvog vala – zabilježio gotovo polovicu svih smrtnih slučajeva povezanih s Covidom-19. Ta crna statistika dodatno podvlači dramatične posljedice trećeg vala pandemije.

Zašto se ovo događa?

Ovakvo pogoršanje situacije, zbog kojeg je portugalska vlada morala zatražiti pomoć drugih europskih država, uglavnom se pripisuje dvama faktorima – dijelom se za to krivi labavljenje restrikcija pri kraju prošle godine, a dijelom novi, takozvani britanski soj virusa.

Blagdanski plan Portugala bio je, ustvari, sličan planu ostatka Europe. Građanima, koji su ionako zamoreni pandemijom, dozvolit će se da se za vrijeme božićnih blagdana okupe u većem broju, da pozovu prijatelje, otputuju vidjeti rodbinu.

A nakon blagdana, ograničenja će opet biti stroga – Nova godina je otkazana, kako bi Božić bio spašen. Tako je nekako glasila poruka.

Zarazniji sojevi virusa

„U drugom tjednu siječnja, moći ćemo procijeniti utjecaj Božića“, citirao je na staru godinu Reuters portugalskog premijera Costu. U tom je tjednu Portugal već počeo bilježiti rast broja novih dnevnih slučajeva zaraze koronavirusom.

Čini se, međutim, da su se uvjeti za galopirajuću pandemiju stvorili i zbog toga što se olakšavanje restrikcija poklopilo s novim, zaraznijim sojem virusa koji je ranije bio detektiran u Britaniji. Zbog toga je Portugal obustavio sve letove u tu zemlju, dok je Britanija, s druge strane, obustavila zračne veze s Portugalom i to zbog straha od brazilskog soja koronavirusa.

Upozorenje za ostale?

Još sredinom siječnja portugalske su vlasti postrožile restrikcije, ograničile okupljanja, radno vrijeme trgovina, zabranile putovanja unutar regija vikendima i većinu putovanja u inozemstvo. Škole se, unatoč ranijim najavama, još uvijek neće otvoriti.

Podaci zadnjih dana ukazuju da su te mjere moguće počele pokazivati određeni učinak. Ali portugalski slučaj svakako može poslužiti kao podsjetnik koliko se brzo i naglo pandemija može oteti kontroli.

Izvor: Irena Frlan Gašparović za Telegram, 4. veljače 2021. godine