Epidemija anksioznosti među američkim studentima: Svaki peti student pati od anksioznih poremećaja

Štoviše, ta brojka može biti i mnogo veća s obzirom na to da su znanstvenici posmatrali samo slučajeve u kojima je anksioznost dijagnosticiarna ili procesu liječenja.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 24.04.19 u 05:27
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Jedan od pet američkih studenata tvrdi da pati od anksioznih poremećaja, što znantvenici nazivaju epidemijom anksioznosti.
 
Preliminarni rezultati koje je predstavio Berkeley Institut za budućnost mladih Amerikanaca pokazuje da se broj studenata s anksioznim poremećajima udvostručio u odnosu na 2008. i da se to može povezati sa dužim provođenjem vremena na digitalnim uređajima, posebice na društvenim mrežama, kao i sa financijskim stresom.
 
„Ovo je velik i složen društveni problem,“ rekao je za IFLScience predvodnik istraživanja Richard Scheffler. „Kada se razina udvostruči sa 10 na 20% u razdoblju od osam godina, možemo govoriti o epidemiji.“
 
Štoviše, ta brojka može biti i mnogo veća s obzirom na to da su znanstvenici posmatrali samo slučajeve u kojima je anksioznost dijagnosticiarna ili procesu liječenja. Mnogi drugi možda nemaju uvjete da bi potražili pomoć ili odustaju od toga zbog stigme koju nose mentalna oboljenja.
 
Kako bi promatrali razinu anksioznosti kod studenata, znanstvenici su pregledali podatke unatrag devet godina iz anketa provedenih u istraživanjima National College Health Assesment National Longitudinal Survey of Youth – obje ankete su posmatrale dobrobit studenata. Tim je također intervjuirao 20 studenata Berkeleya koji su prijavili osjećaj anksioznosti. Otkrili su da oni studenti koji dolaze iz siromašnijih obitelji imaju trostruko veće šanse za anksiozni poremećaj. Ono što je još alarmantnije, oni koji provode 20 sati slobodnog vremena na digitalnim uređajima i društvenim mrežama imaju 53% veću šansu za anksioznost od onih koji na društvenim mrežama provode manje od 5 sati tjedno.
 
„Posebice studenti, pogledajte njihove vršnjake [na mreži] i vidite što rade,“ izjavio je Scheffler. „Ljudi na društvenim mrežama obično objavljuju stvari koje ih prikazuju u ljepšem svjetlu tako da tko god gleda dobiva pristran pogled na to što drugi rade pa pomisle da je njima lošije, dok zapravo ti ljudi vjerojatno pretjeruju, a u većini slučajeva ne vidimo stranu onih ljudi kojima ne ide dobro u životu jer prema njima postoji velika stigma.“
 
Scheffler je naglasio da postoji mnogo čimbenika i da, iako korelacija ne znači uzročno-posljedičnu vezu, njegovo istraživanje sugerira da je vrijeme provedeno pred ekranom snažno povezano s dijagnozama i liječenjem anksioznih poremećaja. Bilo kako bilo, učinak ovih razina anksioznosti produžuje se i nakon razdoblja fakulteta.
 
Dok većina studenata pati od „normalnih“ razina anksioznosti povezanih s prijelazom u odraslu dob i pritiscima uspjeha, Scheffler ističe da je njegov tim vidio „sasvim drugu razinu“ anksioznosti koja na godišnjoj razini doseže oko 3 milijarde dolara medicinskih troškova. Dugotrajna analiza sugerira da oni koji prijavljuju anksioznost tijekom razdoblja fakulteta zarađuju oko 11% manje od svojih vršnjaka, trostruko su skloniji zloupotrebi droga i alkohola i rezultiraju u sve većem broju posjeta hitnoj pomoći – a trend se ne zaustavlja.
 
„Ono što vidimo jeste da razina [anksioznosti] kod ovih studenata svake godine bude veća od prethodne,“ objasnio je Sheffler, dodavši da kampanje osvješćivanja trebaju biti usmjerene na sveučilišta diljem svijeta kako bi se pomoglo onima koji pate od anksioznosti i paničnih poremećaja.
 
Potpuni rezultati studije će biti objavljeni krajem ovog ljeta.

Za Front Slobode prevela Ružica Ereš