Mitovi o shizofreniji

Nažalost, pogrešno shvaćanje da su ljudi koji imaju shizofreniju opasni uvelike doprinosi stigmi koja već postoji prema ovom poremećaju.

AUTOR: Psychology Today
OBJAVLJENO: 06.07.19 u 12:56
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Suprotno njihovom prikazivanju u medijima i popularnoj kulturi, osobe sa shizofrenijom mogu voditi relativno normalan život. Mnoge ljude ta činjenica iznenađuje. Neki čak pitaju ne bi li ljudi sa shizofrenijom trebali biti zatvoreni nekoj instituciji. Nije li u pitanju dijagnoza koja znači kraj normalnom životu?

Ispostavlja se da mitovi, a ne činjenice, snažno utječu na to kako ljudi gledaju na mentalne poremećaje, uključujući shizofreniju. U ovom tekstu možete pročitati nekoliko uobičajenih mitova i zašto oni nisu istiniti:

Osobe sa shizofrenijom imaju više ličnosti

Prema istraživanju koje je 2008. godine proveo američki Nacionalni savez za mentalna oboljenja (NAMI) oko 64% populacije ne prepoznaje simptome shizofrenije i vjeruju da osobe s ovim poremećajem imaju "podijeljenu" ličnost.

To nije istina. Shizofrenija ima brojne simptome, ali nijedan od njih nisu višestruke ličnosti. Mit je vjerojatno krenuo iz činjenice da riječ schizo znači razdvojen, podijeljen – međutim, u ovom slučaju ona znači praznine (odnosno cijepanje) u sposobnosti osobe da misli i izražava emocije.

Osobe koje imaju "podijeljenu" ličnost zapravo imaju disocijativni poremećaj identiteta.

Ljudi sa shizofrenijom su opasni

U popularnoj kulturi, osobe koje imaju shizofreniju često se prikazuju kao nepredvidljivi sadisti i nasilnici. Iako je točno da neki ljudi koji imaju shizofreniju čine zločine, velika većina oboljelih je nenasilna. Zapravo, istraživanja nasilnih prijestupnika koji imaju shizofreniju pokazala su da je u samo 23% slučajeva zločin koji su počinili bio povezan s njihovom bolešću.

Nažalost, pogrešno shvaćanje da su ljudi koji imaju shizofreniju opasni uvelike doprinosi stigmi koja već postoji prema ovom poremećaju. Osobe sa shizofreniju često imaju smanjene mogućnosti pronalaska stanovanja i zapošljavanja, pod većim su stresom, imaju niže samopouzdanje i lošiju kvalitetu života upravo zbog ovakve stigmatizacije.

Shizofrenija su samo iluzije i halucinacije

Mnogo ljudi pogrešno vjeruje kako pojedinci koji imaju shizofreniju imaju samo problem s halucinacijama i deluzijama. To nije iznenađujući podatak: simptomi psihoze su neobični, često i zastrašujući, pa se popularna kultura više fokusira na prikazivanje ovih, a ne nekih drugih simptoma ovog oboljenja.

Pored deluzija i halucinacija, osobe sa shizofrenijom mogu imati i neke druge probleme poput emocionalnog otupljenja, niske motivacije, neorganiziranog govora i nedostatak želje za poznanstvima i socijalizacijom. Također može doći do poteškoća u koncentraciji i obavljanju određenih kognitivnih zadataka.

Shizofrenija se ne može liječiti

U starim filmovima, ali i u stvarnosti, ljudi sa shizofrenijom često su smještani u psihijatrijske ustanove, i ostatak života bi proveli u izolaciji. Razvijanje težeg mentalnog poremećaja na mnogo je načina značilo doživotnu zatvorsku kaznu. Zbog toga mnogo ljudi i danas pogrešno vjeruje da se shizofrenija ne može liječiti te da je institucionalizacija jedino rješenje.

Iako je istina da se shizofrenija ne može potpuno izliječiti, može se uspješno liječiti. Lijekovi, rehabilitacija i psihosocijalna terapija mogu pomoći osobama sa shizofrenijom da vode neovisan i produktivan život. Zapravo, uz odgovarajuću terapiju, za mnoge ljude koji imaju shizofreniju ne biste je uopće primijetili.

Naposljetku, znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti sve što mogu o ovom poremećaju: je li shizofrenija povezana s nekim anatomskim strukturama mozga? Može li tehnologija predvidjeti rizik od psihoze? Jesu li mikrobiomi u ljudskom grlu djelomično krivi za nastanak ovog poremećaja? Svakodnevno se pojavljuje sve više pitanja i odgovora o ovom stanju, piše Psychology Today. Možda će jednog dana današnje činjenice isto tako postati mitovi.


Prevela: Ružica Ereš