Kognitivno-bihevioralna terapija učinkovita je u liječenju nesanice
Rezultati novog istraživanja pokazali su da je kognitivno-bihevioralna terapija bila učinkovita i da je dovela do poboljšanja sna koje je potrajalo na duže staze.
AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO:
01.08.19 u 14:18
Zaboravite brojanje ovaca i toplo mlijeko, učinkovit način rješavanja problema s kroničnom nesanicom je kognitivno-bihevioralna terapija, tvrde stručnjaci.
Autori novog istraživanja kažu da se, iako je učinkovit, ovaj oblik liječenja nesanice ne koristi dovoljno često, da liječnici nemaju dovoljno znanja o njemu, ali i da pacijenti nemaju pristup.
"Postoji vrlo učinkovit način liječenja nesanice koji ne uključuje tablete i trebao bi biti dostupan kroz osnovno zdravstveno osiguranje", rekla je za The Guardian dr. Judith Davidson, jedna od autorica novog istraživanja o kognitivno-bihevioralnoj terapiji za nesanicu.
Kronična nesanica je stanje u kojem osoba ima problem usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon buđenja barem tri puta tjedno kroz tri mjeseca ili duže. Vjeruje se da ovo stanje pogađa barem 10 do 15% odraslih ljudi i povezano je s drugim zdravstvenim problemima poput depresije, kao i poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju, a može rezultirati nezgodama.
Tablete za spavanje nisu preporučljive za dugoročnu upotrebu jer mogu imati ozbiljne nuspojave, a postoji i veliki rizik od razvijanja ovisnosti. Čini se da je kognitivno-bihevioralna terapija daleko bolji način liječenja kronične nesanice kroz program promjene načina na koji osoba pristupa i razmišlja o spavanju. Ona uključuje boravak izvan kreveta kada ste budni, preispitivanje stavova o nedostatku sna i ograničavanje broja sati provedenih u krevetu.
Davidson i njezini kolege u svom izvješću, objavljenom u British Journal of General Practice, izvještavaju kako su izvršili detaljan pregled 13 prethodno provedenih studija o učinkovitosti kognitivno-bihevioralne terapije u liječenju nesanice. U nekim od tih istraživanja, ispitanici su uz ovaj oblik terapije koristili i lijekove.
Rezultati njihove analize pokazali su da je kognitivno-bihevioralna terapija bila učinkovita i da je dovela do poboljšanja sna koje je potrajalo na duže staze.
Tim tvrdi kako je za poboljšanje stanja bilo potrebno četiri do osam seansi kognitivno-bihevioralne terapije, a dodatno je istraživanje pokazalo da su dvije kognitivno-bihevioralne bile premalo. Razmatrali su rezultate četiri nasumične kontrolne studije, u kojima je sudjelovalo između 66 i 201 sudionika različitih dobnih skupina. Otkrili su da su ispitanici koji su prošli kroz kognitivno-bihevioralnu terapiju uspijevali usnuti u prosjeku 9 do čak 30 minuta brže nego prije terapije. Nasuprot tomu, ispitanici koji su bili na listi čekanja ili su pak dobili uobičajenu terapiju uspijevali su usnuti za prosječno 4 minute brže nego prije terapije.
Davidson je kazala kako njihovo istraživanje podržava ideju da se ovaj oblik terapije može i treba ponuditi kod liječnika opće prakse – obično prve stanice u koju se pacijenti javljaju – iako je mogu pružiti i drugi djelatnici opće prakse, poput medicinskih sestara ili čak socijalnih radnika.
Profesorica Helen Stokes-Lampard, predsjednica Kraljevskog koledža liječnika opće prakse, pozdravila je ovo istraživanje i rekla kako je „kognitivno-bihevioralna terapija već neko vrijeme prva opcija liječenja ovog stanja. Vidjeli smo da odgovara mnogim pacijentima. Zaista je pozitivna stvar da je ovo istraživanje utvrdilo njezinu učinkovitost“. Međutim, i ona je naglasila trenutnu nedostupnost ovog oblika liječenja nesanice.
Prevela: Ružica Ereš
Autori novog istraživanja kažu da se, iako je učinkovit, ovaj oblik liječenja nesanice ne koristi dovoljno često, da liječnici nemaju dovoljno znanja o njemu, ali i da pacijenti nemaju pristup.
"Postoji vrlo učinkovit način liječenja nesanice koji ne uključuje tablete i trebao bi biti dostupan kroz osnovno zdravstveno osiguranje", rekla je za The Guardian dr. Judith Davidson, jedna od autorica novog istraživanja o kognitivno-bihevioralnoj terapiji za nesanicu.
Kronična nesanica je stanje u kojem osoba ima problem usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon buđenja barem tri puta tjedno kroz tri mjeseca ili duže. Vjeruje se da ovo stanje pogađa barem 10 do 15% odraslih ljudi i povezano je s drugim zdravstvenim problemima poput depresije, kao i poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju, a može rezultirati nezgodama.
Tablete za spavanje nisu preporučljive za dugoročnu upotrebu jer mogu imati ozbiljne nuspojave, a postoji i veliki rizik od razvijanja ovisnosti. Čini se da je kognitivno-bihevioralna terapija daleko bolji način liječenja kronične nesanice kroz program promjene načina na koji osoba pristupa i razmišlja o spavanju. Ona uključuje boravak izvan kreveta kada ste budni, preispitivanje stavova o nedostatku sna i ograničavanje broja sati provedenih u krevetu.
Davidson i njezini kolege u svom izvješću, objavljenom u British Journal of General Practice, izvještavaju kako su izvršili detaljan pregled 13 prethodno provedenih studija o učinkovitosti kognitivno-bihevioralne terapije u liječenju nesanice. U nekim od tih istraživanja, ispitanici su uz ovaj oblik terapije koristili i lijekove.
Rezultati njihove analize pokazali su da je kognitivno-bihevioralna terapija bila učinkovita i da je dovela do poboljšanja sna koje je potrajalo na duže staze.
Tim tvrdi kako je za poboljšanje stanja bilo potrebno četiri do osam seansi kognitivno-bihevioralne terapije, a dodatno je istraživanje pokazalo da su dvije kognitivno-bihevioralne bile premalo. Razmatrali su rezultate četiri nasumične kontrolne studije, u kojima je sudjelovalo između 66 i 201 sudionika različitih dobnih skupina. Otkrili su da su ispitanici koji su prošli kroz kognitivno-bihevioralnu terapiju uspijevali usnuti u prosjeku 9 do čak 30 minuta brže nego prije terapije. Nasuprot tomu, ispitanici koji su bili na listi čekanja ili su pak dobili uobičajenu terapiju uspijevali su usnuti za prosječno 4 minute brže nego prije terapije.
Davidson je kazala kako njihovo istraživanje podržava ideju da se ovaj oblik terapije može i treba ponuditi kod liječnika opće prakse – obično prve stanice u koju se pacijenti javljaju – iako je mogu pružiti i drugi djelatnici opće prakse, poput medicinskih sestara ili čak socijalnih radnika.
Profesorica Helen Stokes-Lampard, predsjednica Kraljevskog koledža liječnika opće prakse, pozdravila je ovo istraživanje i rekla kako je „kognitivno-bihevioralna terapija već neko vrijeme prva opcija liječenja ovog stanja. Vidjeli smo da odgovara mnogim pacijentima. Zaista je pozitivna stvar da je ovo istraživanje utvrdilo njezinu učinkovitost“. Međutim, i ona je naglasila trenutnu nedostupnost ovog oblika liječenja nesanice.
Prevela: Ružica Ereš
