Visoko precizan (94%) test krvi za prepoznavanje Alzheimerove bolesti prije pojave simptoma; istraživanje

Neurolozi su sve složniji u tome da liječenje Alzheimerove bolesti treba započeti što je ranije moguće, u najboljem slučaju i prije pojave bilo kakvih kognitivnih simptoma. Kad ljudi počnu zaboravljati, mozak je već toliko oštećen da ga nijedna terapija neće u potpunosti zacijeliti.

Shutterstock
AUTOR: The Source/Washington University in St. Louis
OBJAVLJENO: 03.08.19 u 14:29
http://bit.ly/2Zw866Y
Čak dva desetljeća prije nego što se kod ljudi razviju karakteristični simptomi Alzheimerove bolesti poput gubitka pamćenja i zbunjenosti, u mozgu se počinju stvarati štetne nakupine proteina. Sada smo sve bliže kliničkoj upotrebi krvnog testa za otkrivanje takvih ranih promjena na mozgu.

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta na Sveučilištu Washington u St. Louisu objavili su da su uspjeli izmjeriti razine amiloidnog beta proteina karakterističnog za Alzheimerovu bolest u krvi i iskoristiti dobivene nalaze kako bi predvidjeli je li se protein počeo nakupljati u mozgu. Kombinacijom razine amiloida u krvi s dva glavna faktora Alzheimerove bolesti – starosti i prisutnost genetske varijante APOE4 – ljudi s ranim promjenama na mozgu karakterističnim za ovu bolest mogu se identificirati sa čak 94% točnosti, pokazalo je novo istraživanje.

Ovo medicinsko otkriće objavljeno je 1. kolovoza u časopisu Neurology. Ono predstavlja još jedan korak prema krvnom testu koji će moći identificirati ljude kod kojih bi se mogla razviti Alzheimerova bolest čak i prije prve pojave simptoma bolesti. Test je potencijalno osjetljiviji od trenutnog zlatnog standarda za otkrivanje početka taloženja amiloida u mozgu – PET CT snimke mozga, stoji u izvješću objavljenom u časopisu The Source spomenutog sveučilišta.

Ovaj test bi kroz nekoliko godina mogao postati široko dostupan u liječničkim ordinacijama, ali on će postati mnogo korisniji tek kada se otkriju lijekovi koji bi mogli zaustaviti proces bolesti i spriječiti demenciju. Klinička ispitivanja preventivnih lijekova otežana su zbog poteškoća u identificiranju ispitanika koji imaju promjene na mozgu karakteristične za Alzheimer, a da još uvijek nemaju kognitivne poteškoće.

Krvni test mogao bi pružiti učinkovit način pregledavanja ljudi sa ranim znacima bolesti kako bi oni mogli sudjelovati u kliničkim ispitivanjima koja procjenjuju učinkovitost testnih lijekova u sprječavanju Alzheimerove bolesti.

"Trenutno ljude za klinička ispitivanja tražimo koristeći PET CT snimke mozga, što je dugotrajan i jako skup proces, a sama prijava ispitanika traje godinama", rekao je jedan od autora ovog naučnog rada, Randall J. Bateman, profesor neurologije. "Korištenjem krvnog testa potencijalno bismo mogli pregledati na tisuće ljudi mjesečno. Time bismo mogli učinkovitije pronaći ispitanike za klinička istraživanja, što bi nam pomoglo da brže pronađemo lijek za ovu bolest, a imalo bi i velik utjecaj na cijenu liječenja, kao i na ljudsku patnju povezanu s ovom bolešću".

Test, o kojem se prvi put pisalo prije otprilike dvije godine, koristi tehniku tzv. masne spektometrije za precizno mjerenje količina dva oblika amiloida beta u krvi: amiloid beta 42 i amiloid beta 40. Omjer ova dva oblika amiloida opada povećanjem amiloidnih beta naslaga u mozgu.

Najnovije istraživanje imalo je 158 ispitanika starijih od 50 godina. Svi ispitanici, osim njih desetero, imali su normalne kognitivne funkcije. Svakom ispitaniku rađen je barem jedan krvni nalaz i PET CT snimak mozga. Znanstvenici su zatim klasificirali svaki uzorak krvi i PET CT snimak kao pozitivan ili negativan na amiloid i otkrili kako se krvni nalaz u 88% slučajeva poklapao s PET CT snimkom, što je zaista obećavajuće, ali nedovoljno točno da bi se koristilo u kliničkoj dijagnostici.

Kako bi poboljšali točnost testa, znanstvenici su razmatrali i nekoliko glavnih čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest. Jedan od najvećih poznatih faktora rizika je dob; nakon 65 godine šansa razvijanja Alzheimerove bolesti se na svakih pet godina udvostručuje. Genetska varijabla APOE4 također povećava rizik od razvijanja Alzheimerove bolesti za tri do pet puta. Treći faktor je bio spol – dvije od tri osobe s Alzheimerovom bolešću su žene.

Uključivši ove rizične faktore, znanstvenici su otkrili kako dob i status genetske varijable APOE4 povećavaju točnost krvnog testa na 94%. Za razliku od toga, spol nije značajno utjecao na analizu.

"Iako je spol utjecao na omjer beta amiloida, ali to nije bilo dovoljno da se promijeni klasifikacija pozitivnog ili negativnog statusa po pitanju amiloida. Stoga, uključivanje ovog faktora nije povećalo točnost analize", rekla je glavna autorica ovog istraživačkog rada, dr. sc. Suzanne Schindler, docentica neurologije.

Nadalje, rezultati krvnih pretraga kod nekih ljudi u početku su se smatrali lažno poizitvnim zato što je krvni test bio pozitivan na amiloid, a snimak mozga bi bio negativan. Međutim, neki ljudi s ovim neusklađenim rezultatima ponovno su testirani naknadnim pretragama mozga, prosječno četiri godine nakon prvog pregleda. Pokazalo se da su inicijalni krvni testovi bili daleko od netočnosti, dapače, pokazali su rane znakove bolesti koji su promaknuli trenutno najboljoj metodi otkrivanja bolesti – PET CT snimci mozga.

Neurolozi su sve složniji u tome da liječenje Alzheimerove bolesti treba započeti što je ranije moguće, u najboljem slučaju i prije pojave bilo kakvih kognitivnih simptoma. Kad ljudi počnu zaboravljati, mozak je već toliko oštećen da ga nijedna terapija neće u potpunosti zacijeliti. No, testiranje preventivnih lijekova zahtijeva provjeru na tisuće zdravih ljudi kako bi se mogla pronaći populacija ljudi koji imaju nakupine amiloida, a još uvijek nemaju kognitivne probleme. To je nažalost dosta spor i jako skup proces.

U okviru svog istraživanja, znanstvenici su analizirali i proces pronalaska ispitanika za istaknuto istraživanje A4 u svrhu prevencije Alzheimerove bolesti. Ovo istraživanje koristilo se PET CT snimkama u utvrđivanju prisustva ranih promjena na mozgu karakterističnih za Alzheimerovu bolest. To je istraživanje zaključilo da bi uranjeni krvni nalaz, kasnije potvrđen PET CT snimkom mozga, smanjio potrebu za korištenjem PET CT snimaka za dvije trećine. Za razliku od krvnih nalaza koje trenutno koštaju par stotina dolara, svaka PET CT snimka košta više od $4.000. Na jednom mjestu može se napraviti samo nekoliko desetaka PET CT snimaka mozga mjesečno, jer su uređaji za ova snimanja primarno namijenjeni za njegu pacijenata, a ne za znanstvena istraživanja.

"Ako želite provesti preventivno istraživanje populacije koja nema simptome, trebali biste napraviti snimke za barem desetak tisuća ljudi samo da biste dobili oko 1.500-2.000 njih koji ispunjavaju kriterije", rekao je Bateman. "Smanjenjem broja PET CT snimanja moglo bi dvostruko povećati broj kliničkih ispitivanja za isto vrijeme i novac. Ne zabrinjava nas samo 4.000 dolara za jedan PET CT snimak, nego i milijuni pacijenata koji pate i umiru, a mi nemamo lijek. Ako ubrzamo testove, mogli bismo brže i zaustaviti ovu bolest", zaključio je.

Još jedno nedavno istraživanje znanstvenika iz Njemačke pokušava poboljšati dijagnostiku ove opake bolesti mozga pomoću krvnih nalaza. To se istraživanje ne temelji na promatranju amiloidnih beta proteina, nego neurofilamenata, ostataka odumrlih neurona koji se mogu pronaći u krvi i koji mogu biti u korelaciji s nakupljanjem naslaga amiloida u mozgu, a također se događa dosta prije prve pojave kognitivnih simptoma Alzheimerove bolesti. Nadamo se da će ova i druga slična istraživanja napokon uspjeti napraviti značajniji pomak u otkrivanju, ali i sprječavanju ove bolesti koja i dalje ostaje medicinski misterij.


Prevela: Ružica Ereš