Alzheimerova bolest: Povoljan utjecaj redovite umjerene tjelovježbe na ublažavanje biomarkera bolesti

Tri istraživanja ispitivala su različite rizične faktore za Alzheimerovu bolest i njihov učinak na biomarkere ove bolesti. Sva tri su došla do sličnih rezultata - kod fizički aktivnijih pojedinaca razina biomarkera je bila manja.

AUTOR: Medical News
OBJAVLJENO: 11.08.19 u 14:02
OSVJEŽENO: 11.08.19 u 14:02
http://bit.ly/2YXpzUX
Umjerena tjelovježba nije samo dobra za pamćenje tijekom starenja, nego se čini da ona pomaže i u sprječavanju razvoja fizičkih znakova Alzheimerove bolesti kod osoba koje imaju rizik od ove bolesti, pokazalo je novo istraživanje predstavljeno na godišnjoj konvenciji Američkog psihološkog udruženja (American Psychology Association).

"Naše istraživanje pokazalo je da u grupi ljudi kasnijih srednjih godina koji imaju rizik od Alzheimerove bolesti, fizički aktivni pojedinci doživljavaju promjene dobnih promjena vezanih uz biomarkere ove bolesti, kao i poteškoće s pamćenjem i kognitivnim funkcioniranjem u manjoj mjeri od onih koji nisu fizički aktivni", rekao je dr Ozioma Okonkwo, docent medicine na Fakultetu medicine i javnog zdravstva Sveučilišta u Winsconsinu koji je predstavio i pojasnio rezultate iz više različitih istraživanja.

Istraživanje je provedeno na 317 ispitanika upisanih u Registar za prevenciju Alzheimera u Winsconsinu (Winsconsin Registry for Alzheimer's Prevention) – kontinuirano promatračko istraživanje na više od 1.500 ljudi koji imaju predispoziciju za razvoj ove bolesti. Ispitanici u istraživanju još uvijek su imali normalne kognitivne funkcije i u trenutku upisa u registar imali su između 40 i 65 godina. Sudjelovanje u ovom istraživanju uključivalo je početnu procjenu bioloških, zdravstvenih i životnih čimbenika povezanih s bolešću i naknadne provjere na svake dvije do četiri godine.

Svi ispitanici popunili su anketu s pitanjima o fizičkoj aktivnosti i prošli su kroz neuropsihološko testiranje i snimanje mozga kako bi se moglo izmjeriti razine nekoliko biomarkera povezanih s Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici su usporedili podatke ispitanika mlađih od 60 godina s podacima starijih. Otkrili su da postoji smanjenje kognitivnih funkcija i povećanje razina biomarkera povezanih s bolešću kod starijih ispitanika, prenosi Medical News. Međutim, takve promjene su bile značajno manje kod starijih ispitanika koji su fizički aktivniji i prakticiraju barem 30 minuta umjerene tjelovježbe pet puta tjedno.

"Najzanimljiviji dio našeg istraživanja je da možemo predstaviti dokaz da životne navike – u ovom slučaju umjerena tjelovježba – mogu promijeniti učinak jednog od glavnih rizičnih faktora za Alzheimerovu bolest, a to je starenje", rekao je Okonkwo.

Drugo istraživanje koje je također predstavio isti znanstvenik, provedeno je na 95 osoba iz Registra, kojima je procjenjivana tzv. poligenska ocjena rizika, koja se temeljila na tome imaju li ispitanici određene gene povezane s ovom bolešću. Slično prethodnom istraživanju, znanstvenici su promatrali na koji se način biomarkeri mijenjanju s obzirom na postojanje tih gena i koju ulogu bi mogla imati kondicija i tjelovježba. Ponovno se pokazalo da kod je kod ljudi koji imaju veći genetski rizik i razina biomarkera povećana, ali da je manja kod fizički aktivnijih ispitanika u odnosu na one ispitanike koji nisu fizički aktivni. Rezultati su se zasnivali na sljedećim faktorima – dob, spol, indeks tjelesne mase, broj otkucaja srca u stanju mirovanja i prijavljena fizička aktivnost.

Treće istraživanje analiziralo je snimke magnetne rezonance 107 ispitanika koji su trebali trčati na traci za trčanje kako bi se mogla odrediti učinkovitost unosa kisika, što je mjera koja se koristi u aerobnom treningu. U skladu s prethodno navedenim istraživanja, znanstvenici su ponovno otkrili da se jedan od pokazatelja Alzheimerove bolesti, u ovom slučaju hiperintenzitet bijele tvari, značajno povećava s godinama, ali u daleko manjoj mjeri kod fizički aktivnijih ispitanika.

"Sve u svemu, ova istraživanja pokazuju da je negativni učinak rizičnih faktora za Alzheimerovu bolest poput dobi i genetske predispozicije na biomarkere i kognitivne sposobnosti manji kod izički aktivnijih starijih ljudi u rizičnoj skupini u usporedbi s onima koji nisu fizički aktivni", zaključuje Okonkwo. "Ukoliko se ova otkrića potvrde kroz druga istraživanja, to bi pružilo još uvjerljiviji dokaz da je tjelesna aktivnost učinkovit pristup za prevenciju Alzheimerove bolesti, posebice u rizičnoj skupini".


Prevela: Ružica Ereš