Utjecaj prehrane i dodataka prehrani na mentalno zdravlje; istraživanje

Cilj istraživanja bio je dati jasan pregled pozitivnih učinaka pojedinih hranjivih tvari i dodataka prehrani – uključujući doziranje, simptome na koje djeluju, sigurnost i način na koji ih pojedinci podnose – za različite mentalne poremećaje.

AUTOR: Brightsurf
OBJAVLJENO: 09.09.19 u 17:21
http://bit.ly/2UROHMB
Svi znamo onu "kad si gladan nisi svoj". Sada je novo istraživanje o mentalnom zdravlju i dodacima prehrani napravila veliki pomak postavljajući standard za to koje hranjive tvari pomažu u ublažavanju niza mentalnih poremećaja.

Kao što je pronađena povezanost između loše prehrane i duševnih bolesti, sada je provedeno i veliko istraživanje koje proučava kakav učinak imaju hranjive tvari na osobe s mentalnim poremećajima.

Cilj istraživanja bio je dati jasan pregled pozitivnih učinaka pojedinih hranjivih tvari i dodataka prehrani – uključujući doziranje, simptome na koje djeluju, sigurnost i način na koji ih pojedinci podnose – za različite mentalne poremećaje.

Najveći svjetski pregled (meta-sinteza) dokaza najviše klase objavljen je danas na internetskoj stranici časopisa World Psychiatry. Rađena je obrada 33 prethodne meta-analize nasumičnih kontrolnih ispitivanja i podatke 10.591 osobe s poremećajima mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, stres i anksiozne poremećaje, zatim bipolarne i poremećaje ličnosti, shizofreniju i ADHD.

Iako većina procijenjenih dodataka prehrani nije značajno poboljšala mentalno zdravlje, znanstvenici su otkrili da postoje snažni dokazi da su određeni nutrijenti učinkoviti kao dodatni lijek nekih poremećaja, dakle uz konvencionalno liječenje.

Najjači dokazi pronađeni su za omega-3 masne kiseline kao dodatak za liječenje jake depresije, piše Brightsurf. Oni dodatno ublažavaju simptome depresije izvan efekata koje izazivaju samo antidepresivi. Dio dokaza upućuje i na to da dodaci omega-3 masnih kiselina mogu u manjoj mjeri biti korisne i za ADHD. Međutim, kada je u pitanju shizofrenija i druga stanja, nema dovoljno dokaza za njihovu učinkovitost.

Sve je više dokaza koji upućuju na to da je aminokiselina N-acetilcistein koristan pomoćni tretman kod poremećaja raspoloženja i shizofrenije.

Posebne vrste folata mogu biti učinkovite kao dodaci uz lijekove za jaku depresiju i shizofreniju. Folna kiselina, s druge strane, nije bila učinkovita.

Trenutno nema uvjerljivih dokaza da su vitamini (poput primjerice vitamina C, D ili E) i minerali (cink, magnezij) učinkoviti za liječenje bilo kojeg mentalnog poremećaja.

Glavni autor studije, dr. Joseph Firth, znanstveni suradnik na NICM institutu za zdravstvena istraživanja i na Sveučilištu u Manchesteru, kaže kako bi se ova otkrića trebala iskoristiti za razvijanje više smjernica o učinku hranjivih tvari u procesu liječenja različitih stanja mentalnog zdravlja.

"Iako postoji dugogodišnji interes za upotrebu hranjivih tvari u liječenju mentalnih poremećaja, ova tema često polarizira znanstvenike te postoje s jedne strane prenaglašene teze o učinkovitost i s druge strane nepotrebni cinizam", rekao je dr. Firth. "U ovom najnovijem istraživanju, prikupili smo podatke iz velikog broja kliničkih ispitivanja provedenih diljem svijeta i analizirali slučajeve preko 10.000 pojedinaca koji su imali problema s mentalnim zdravljem".

"Ova količina podataka omogućila nam je da istražimo prednosti i sigurnost različitih hranjivih tvari za mentalno zdravlje – i to u većem obimu nego što je ikad prije bilo moguće", dodaje znanstvenik.

Još jedan od autora istraživanja, profesor Jerome Sarris s NICM instituta za zdravstvena istraživanja, rekao je kako se uloga prehrane za mentalno zdravlje sve više prepoznaje te da je sada od ključne važnosti usvojiti pristup koji se zasniva na znanstvenim dokazima.

"Buduća istraživanja trebala bi utvrditi koji bi pojedinci mogli imati najviše koristi na temelju znanstvenih dokaza ali i nastojati bolje razumjeti principe na kojima funkcioniraju kako bismo mogli i znanstveno usvojiti pristup kojim bi nadopunili trenutne oblike liječenja mentalnog zdravlja", kaže profesor Sarris.

"Uloga mikrobioma crijeva je još jedno od polja koje se sve više proučava u zdravstvenim znanostima, ali potrebno je još više istraživanja o ulozi "psihobiotika" u liječenju mentalnog zdravlja", zaključio je Sarris.


Prevela: Ružica Ereš