Kolera ili plava smrt: Jedna od najsmrtonosnijih bolesti ikada

Kolera je bolest koja je svoje smrtonosno lice pokazala u više navrata tijekom povijesti. Međutim, moderna liječenja daleko su učinkovitija od ranijih. Koleru je moguće liječiti uzimanjem ogromnih količina tekućine pod uvjetom da se hitno omogući liječnička pomoć oboljelom.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 17.09.19 u 12:28
http://bit.ly/2LxKCKd
Kolera je jedna od najsmrtonosnijih bolesti koja je pogodila čovječanstvo. Ova bolest odnijela je veliki broj života tijekom povijesti. Od 1800-ih godina vlada veliki strah od ove bolesti, a rasprostranjena je i danas. Ono što je najstrašnije u vezi kolere je to da ona može uzrokovati smrt svega nekoliko sati nakon pojave simptoma ukoliko se ne liječi. Efekti koje kolera ostavlja na tijelo donijeli su joj zloglasno ime – Plava smrt.

Kolera je proljevna bolest koja dovodi do brzog gubljenja tekućine iz ljudskog tijela. Tečnost se gubi do te mjere da tijelo više ne može normalno funkcionirati. Krivac za ovu bolest je bakterija zvana Vibrio Cholerae. Ova bakterija uspijeva u vlažnim uvjetima. Može živjeti i u uspavanom, odnosno neaktivnom stanju kada se suoči s nepovoljnim uvjetima. Bakterije kolere mogu se eliminirati izbjeljivačem ili klorom. Međutim, nekada su otporne na klor.

Kada osoba proguta vodu ili hranu pogođenu kolerom, otvara put ovoj bakteriji u ljudsko tijelo. Želučana kiselina može ubiti virus kolere, ali ukoliko ona dospije u crijeva, vrlo brzo nastaje zdravstveni problem. Jednom kad bakterija dospije u probavni trakt, počne proizvoditi protein koleragen (CTX). Ovaj protein utječe na sluznicu probavnog trakta tako što se veže za stijenke crijeva, što tjera tijelo za stvaranje znatno većeg protoka vode i natrija. Dodatno stvaranje tekućine uzrokuje proljeve i povraćanje.

Toliki gubitak tekućine izaziva hipovolemični šok u kojem krv postaje pregusta jer više nema tekućine koja bi je olakšala. To dovodi do zastoja cirkulacije zbog visoke viskoznosti. U trenutku kada tijelo više ne može recirkulirati krv, dolazi do smrti.

Pored proljeva i povraćanja simptomi kolere su i bol u abdomenu, dehidracija, suha sluznica, oligurija, mučnina, grčevi u mišićima.

Plava smrt

Kolera je dobila ovo ime zato što se kod žrtava ove bolesti pojavljuje plavičasta nijansa na koži nakon izlaganja bakteriji. Prije je kolera imala mnogo drugih imena. Francuzi su je primjerice zvali pseća smrt. Druga imena su plavi teror i crna kolera. Ova zastrašujuća imena samo su blijede sjene u usporedbi s razornim učincima koje bolest ima na ljudsko tijelo.

U tijelu odraslog čovjeka nalazi se otprilike 44 litra vode. Ta se vode distribuira između organa i stanica. Kolera može ubrzati ispuštanje vode u organizam do te mjere da se u 24 sata može izgubiti više od 20 litara vode. No, bolest neće dati nikakve prethodne indikacije za svoj početak. Osoba može biti potpuno zdrava ujutro, a nakon što se bakterija aktivira mogla bi upasti u šok i umrijeti do večeri.

Ukoliko se ne reagira na vrijeme, osoba može podlegnuti u roku od 12 sati nakon zaraze.

Kada ljudsko tijelo izgubi tolike količine vode, dolazi i do promjena u izgledu tijela. Oči upadnu, koža gubi elastičnost, desni se povlače. Krv se zgusne, a koža poplavi zbog jake dehidracije. Stoga je kolera dobila ime plava smrt.

Endemija je bolest koja dugotrajno pogađa određeno područje ili stanovništvo i zadržava se velikim dijelom unutar određenih granica. Pandemija je bolest koja ima globalne učinke. Kada gledamo u prošlost, kolera je u većini slučajeva bila pandemijska bolest i ubila je na milijune ljudi kroz nekoliko valova u kojima je dolazila. Zbog toga najčešće govorimo o pandemiji kolere. Porijeklo ove bolesti još uvijek je sporno. Postoje podaci o takvoj bolesti koje datiraju još u 5. stoljeće prije nove ere u Indiji ili u 4. stoljeće prije nove ere u Grčkoj. Dosada se dogodilo 7 pandemija kolere kroz povijest.

Pandemija kolere 1: Prva pandemija kolere dogodila se u delti Gangesa u Indiji. Bolest je prvi put zabilježena 1817. godine, a uzrok je pripisan kontaminiranoj riži. Bolest se proširila i današnjim Mjanmarom i Šri Lankom. Između 1820. i 1822. godine bolest je došla do Japana i Kine. Pandemija se povukla do 1824. godine, a to tada su se na popisu pogođenih zemalja našli još i Oman, Perzijski zaljev, Turska i područje Europe.

Pandemija kolere 2: Druga pandemija kolere počela je 1829. godine. Pogodila je Rusiju, Njemačku, Mađarsku, Egipat, London, Pariz, Quebec, New York, Meksiko i Kubu. Trajala je sve do 1937. godine.

Pandemija kolere 3: Treća pandemija kolere bila je daleko najsmrtonosnija. Počela je 1852. godine, a proširila se Azijom, Europom, Afrikom i Sjevernom Amerikom, a završila je 1859. godine.

Pandemija kolere 4: Četvrta pandemija kolere počela je 1863. godine. Slično kao prva, pojavila se u delti Gangesa. Bolest je zajedno s muslimanskih hodočasnicima otputovala prema meku i odatle se proširila Bliskim Istokom, Rusijom, Afrikom, Sjevernom Amerikom i Europom. Završila je tek 1875. godine.

Pandemija kolere 5: Peta pandemija kolere počela je 1881. godine, a pogodila je Europu, Ameriku, Rusiju, Španjolsku, Japan, Perziju. Četvrta i peta pandemija kolere odnijele su najmanji broj života. Ova pandemija završila je 1896. godine.

Pandemija kolere 6: Šesta pandemija počela je 1899. godine, a najmanje je utjecala na Zapadnu Europu zbog poboljšavanja mjera javnog zdravstva i vodoopskrbnog sustava. Daleko je jače zahvatila područje Rusije, Filipina, Meke i Indije. Završila je 1923. godine, a do danas je veliki broj zemalja uveo sigurne mjere za sprječavanje ponovnog izbijanja kolere.

Pandemija kolere 7: Sedma pandemija kolere izbila je u Indoneziji. Bolest je pogodila Bangladeš, Indiju, Sjevernu Afriku, Italiju i SSSR, a završila je 1975. godine.

Od 1980-ih nije bilo novih pandemija kolere zahvaljujući poboljšanim vodovodnim sustavima i metodama liječenja koje je uveo veliki broj zemalja. Međutim, od tada su se povremeno događale epidemije kolere, uglavnom ograničene na afričke podkontinente. Jedna od takvih epidemija dogodila se 2017. godine u Jemenu, a odnijela je više od pola milijuna života.

Kolera je bolest koja je svoje smrtonosno lice pokazala u više navrata tijekom povijesti. Međutim, moderna liječenja daleko su učinkovitija od ranijih. Koleru je moguće liječiti uzimanjem ogromnih količina tekućine pod uvjetom da se hitno omogući liječnička pomoć oboljelom.

Potrebno je i voditi računa o osobnoj higijeni, ali i higijeni prilikom pripremanja hrane kako bi smo bili sigurni da ostajemo imuni na ovakve bolesti.


Prevela: Ružica Ereš