Što je kognitivna disonanca?

Kognitivna disonanca je fenomen socijalne psihologije koji se odnosi na mentalni konflikt sa samim sobom koji se događa kada se ponašanje i stavovi osobe ne poklapaju ili kada osoba ima dva međusobno kontradiktorna stava. Neki se ljudi osjećaja kognitivne disonance rješavaju izbjegavanjem razgovora ili saznavanja novih informacija o osjetljivim temama, dok je drugi vide kao priliku za introspektivnu analizu i suočavanje s problematičnim stavovima i postupcima.

AUTOR: Medical News Today
OBJAVLJENO: 22.10.19 u 16:19
http://bit.ly/2W4p3Vb
Kognitivna disonanca je fenomen socijalne psihologije koji se odnosi na mentalni konflikt sa samim sobom koji se događa kada se ponašanje i stavovi osobe ne poklapaju. Ona se može dogoditi i kada osoba ima dva stava koja su međusobno kontradiktorna.

Kognitivna disonanca uzrokuje osjećaje nelagode i napetosti, a ljudi se na različite načine pokušavaju riješiti takvih neugodnih osjećaja. Neki od primjera su "objašnjavanje stvari" ili odbijanje novih informacija koje su u sukobu s njihovim postojećim uvjerenjima.

Prvu teoriju kognitivne disonance objavio je psiholog Leon Festinger 1957. godine u svojoj knjizi Teorija kognitivne disonance. Festinger je iznio tezu da ljudi osjećaju nelagodu kada imaju sukobljena uvjerenja ili kada njihovi postupci proturječe njihovim uvjerenjima.

Kognitivna disonanca od tada je postala jedna od najutjecajnijih i najviše istraživanih teorija u socijalnoj psihologiji.

Ljudi najčešće pokušavaju smanjiti tu disonancu kako bi ublažili nelagodu koju osjećaju zbog nje. Težnja za razrješavanjem kognitivne disonance naziva se "načelom kognitivne dosljednosti".

Važno je napomenuti da se kognitivna disonanca ne događa automatski kada osoba ima sukobljena uvjerenja. Osoba zapravo mora biti svjesna nekonzistentnosti uvjerenja da bi osjetila nelagodu.

Pored toga, ne doživljavaju svi kognitivnu disonancu u istoj mjeri. Neki ljudi imaju veću toleranciju prema nesigurnosti i nedosljednosti i oni disonancu mogu doživjeti u manjoj mjeri od osoba koji osjećaju potrebu za dosljednošću.

Drugi čimbenici koji utječu na razinu kognitivne disonance koju pojedinac osjeća su vrste uvjerenja (uvjerenja koja su osobi važnija vode do jače disonance), vrijednost uvjerenja (uvjerenja koja ljudi visoko poštuju obično vode do jačeg osjećaja disonance) i 'veličina' kontradiktornosti (znatan nesklad između sukobljenih i skladnih uvjerenja rezultira jačom disonancom).

Kognitivna disonanca ima neposredan učinak izazivanja osjećaja nelagode i tjeskobe. Budući da ljudi obično imaju urođenu želju za izbjegavanjem nelagodnosti, kognitivna disonanca ima značajan utjecaj na ponašanje, misli, odluke, uvjerenja i stavove te mentalno zdravlje osobe. Kada dožive kognitivnu disonancu, ljudi mogu primijetiti osjećaje tjeskobe, krivnje i sramote.

Kao rezultat toga mogli bi pokušati skriti svoje postupke i uvjerenja od drugih, kontinuirano racionalizirati svoje postupke i izbore, izbjegavati razgovore ili rasprave o određenim temama, izbjegavati nove informacije koje se protive njihovim uvjerenjima ili ignorirati istraživanja, članke iz novina ili savjete liječnika koji uzrokuju osjećaj disonance.

Izbjegavanje činjenica im omogućuje da nastave s ponašanjima s kojima se ne slažu u potpunosti. Naravno, kognitivna disonanca kod nekih ljudi može dovesti do promjena u ponašanju tako da svoje postupke krenu usklađivati sa svojim uvjerenjima. Na taj način im se otvara mogućnost da preispitaju svoje vrijednosti i postignu kognitivnu dosljednost.

S druge strane, mnogi se ljudi zbog osjećaja kognitivne disonance odluče suočiti s problematičnim stavovima i postupcima i naprave pozitivne promjene u svom životu, poput rješavanja nezdravih prehrambenih navika, ovisnosti ili problema s kontrolom bijesa i slično.


- Izvor: Medical News Today
Prevela: Ružica Ereš