Što je kombucha i kako se priprema

Iako se mnogi kunu u blagotvornosti ovog pića za organizam, kombucha je još uvijek nedovoljno istražena i postoji mnogo neodgovorenih pitanja u vezi nje.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 29.11.19 u 17:58
http://bit.ly/2rCqoaR
Kombucha, napitak od fermentiranog čaja, posljednjih je godina stekao veliku popularnost.

U ovom članku istražit ćemo otkud ovo piće potječe, kako se pravi i koliko je korisno za zdravlje.

Porijeklo

Porijeklo Kombuche je donekle misteriozno. Ne zna se zapravo gdje se prvo pravilo. Unatoč tomu, mnogi vjeruju da se njegovo porijeklo može pratiti do Kine. Ukoliko je to istina, znanje o njemu vjerojatno se proširilo preko puta svile do Bliskog Istoka i na kraju do Europe.

"Danas se široko pravi u dijelovima istočne Europe, posebno u ruralnoj Rusiji, a uobičajena je u Kini, Japanu i Koreji", navodi se na Encyclopedia Britannica.

Kuhanje 'domaće' kombuche je uobičajeno, no mnogi dijetetičari zbog sigurnosnih razloga preporučuju konzumiranje komercijalno proizvedene kombuche.

Kako se pravi SCOBY?

Scoby, odnosno simbiotska kultura bakterija i kvasca, mješavina je bakterija i kvasca u nekom obliku medija. Najčešći odabir bakterije je Gluconacetobacter kombuchae. Ovo je anaerobna bakterija koja se hrani dušikom i stvara octenu kiselinu i glukonsku kiselinu kao otpadne proizvode. Ona je glavni dio scobyja. I kvasac koji se obično koristi je Zygosaccharomyces kombuchaensis i također je jedinstven za scoby. Rod je već dugo poznat kao kvarljivi kvasac u prehrambenoj industriji, a pokazao se značajno otpornim na mnoge uobičajene konzerviranja hrane.

Ove simbiotske kulture početna su mješavina koja se koristi za pretvaranje čaja i šećera u slatko-kisela pića s malo alkohola, kakvo je kombucha. Postupak izrade kombuche počinje korištenjem slatkih čajeva. Vrsta čaja ovisi od osobe koja priprema kombuchu. Izabrani čaj zatim se kuha kao i inače i priprema za glavni dio postupka.

Nakon toga se u skuhani i ohlađeni čaj dodaje scoby i dodatni šećer. Baš kao u pripremi piva ili bilo kojeg drugog alkoholnog pića, šećer u čaju i svaki dodatni šećer, hrani scoby, omogućujući mu da raste i oslobađa željene otpadne proizvode.

Zatim se smjesa scobyja i čaja ostavi da fermentira kroz tjedan do mjesec dana. Krajnji rezultat ovog postupka je gazirano piće koje može imati različite okuse, od slatkastog do okusa nalik octu, ovisno o tome koliko je vremena ostavljeno za fermentaciju. Često se dodaju i voće, biljke ili začini, nakon čega se piće ponovno ostavlja na fermentaciju kako bi se obogatio okus.

Na dnu većine bočica kombuche često možete vidjeti ostatke bakterija koje se koriste za proces fermentacije. One također mogu plutati na površini ovog pića, a često se nazivaju "majkom".

Ako plutaju na površini, to znači da je kombucha nepasterizirana, neobrađena i nefiltirana. Iako to možda ne zvuči previše privlačno (na kraju krajeva, pasterizacija je ključna za to da neke stvari, poput mlijeka, budu sigurne za konzumiranje), bakterije koje se koriste su zapravo bezopasne (nepatogene) za ljude.

Iako možda ne zvuči kao atraktivan napitak, kombucha je postala vrlo popularna širom svijeta, piše Interesting Engineering.

Je li kombucha zdrava?

Nažalost, malo je znanstvenih dokaza da je kombucha baš korisna za zdravlje. Međutim, većina ljudi koji je redovno konzumiraju kune se u dobrobit ovog pića na zdravlje. Mnogi je opisuju kao neku vrstu svemoćnog lijeka, ali malo je stvari koje to dokazuju. Većinom su u pitanju anegdotalni slučajevi. Ipak, kombucha je puna probiotika koji imaju pozitivan učinak na zdravlje crijeva.

Piće je također bogato vitaminom B12, koji je neophodan za jačanje razine energije i pomaže u regulaciji raspoloženja. "Vitamin B12 je hranjiva tvar koja pomaže održati živčane i krvne stanice zdravim i pomaže u sprječavanju megaloblastične anemije koja ljude čini slabima i umornima", piše američki Nacionalni zavod za zdravstvo. Niske razine B vitamina (B12 i drugih) povezane su i s depresijom.

Također, trebala bi biti bogata antioksidansima, tvarima koje pomažu u borbi protiv slobodnih radikala (visoko reaktivnih molekula) u našem tijelu. Iako se u znanstvenim krugovima smatraju kontroverznim, smatra se da su antioksidansi u hrani i piću korisniji od umjetnih dodataka prehrani.

Neka istraživanja provedena na štakorima pokazala su da kombucha drastično smanjuje toksičnosti na jetri. Ponekad čak i do 70%. Još nisu provedena istraživanja koja bi potvrdila ili opovrgnula je li to slučaj i kod ljudi.

Octena kiselina (ocat) u velikom broju kombucha napitaka može pomoći u borbi protiv štetnih bakterija.

Pokazalo se i da može biti korisna u borbi protiv dijabetesa tipa 2, da može regulirate razine dobrog i lošeg kolesterola te čak da ima i neka antikancerogena svojstva. Kako bilo da bilo, kombucha je vrlo ukusno piće, a bilo šta što nas hidrira tijekom dana ne može biti loša stvar.

No, treba imati na umu da se sve zdravstvene koristi od ovog pića odnose samo na pravilno pripremljenu kombuchu. Kao i u svakom postupku pripreme, ako posuda za pripremu nije pravilno sterilizirana, ako nije pravilno zatvorena tijekom procesa pravljenja i fermentacije, mogu je kontaminirati puno štetnije patogene bakterije.

Smije li se kombucha piti svaki dan?

U teoriji da, međutim, uvijek se treba držati one stare izreke da "u svemu treba uživati umjereno". Prema Centrima za kontrolu bolesti, oko 113 ml kombuche možete popiti jednom do tri puta dnevno. To znači da je ukupna preporučena dnevna doza kombuche oko 350 ml dnevno. Nažalost, još uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi dala odgovore na brojna pitanja o kombuchi.


Prevela: Ružica Ereš