Socioekonomski status povezan s rizikom od više kroničnih oboljenja; istraživanje

Znanstvenici su utvrdili da su društvene nejednakosti uzrok multimorbiditetu, fragilnosti i invaliditetu, a ne njihova posljedica.

AUTOR: American Journal of Managed Care
OBJAVLJENO: 22.12.19 u 20:16
https://bit.ly/2PLSlq4
Socioekonomski status ima utjecaj na multimorbiditet, ali ne utječe na rizik od smrti nakon razvoja više kroničnih oboljenja, uključujući bolesti srca, dijabetes i druge, pokazalo je novo istraživanje. Društvene nejednakosti stvaraju se prije početka bolesti, a ne nakon, tvrde znanstvenici. To znači da je društvena nejednakost uzrok, a ne rezultat ili čimbenik u prognozi bolesti.

Istraživanje se temeljilo na podacima prikupljenim u studiji Whitehall II, koja je trenutno u tijeku. Prikupljani su podaci o britanskim državnim službenicima u dobi od 35 do 55 godina. Od 10.308 pojedinaca u istraživanju, 6.456 njih je imalo relevantne podatke koji su prikupljeni između 1985. i 1988. godine. Za procjenu učestalosti multimorbiditeta korišteni su elektronski zdravstveni kartoni i podaci o stopama smrtnosti.

Za svakog ispitanika uzeti su sljedeći pokazatelji: obrazovanje, zanimanje i pismenost. Između 2002. i 2016. godine ispitanici su prošli kroz četiri procjene o fragilnosti i invalidnosti. Fragilnost je definirana kao dvije ili više slabih tjelesnih aktivnosti, poput sporog hodanja, slabog stiska, gubitka težine, iscrpljenosti; invaliditet je definiran kao dvije ili više poteškoća u kupanju, oblačenju, odlasku u toalet, hodanju ili hranjenju.

Znanstvenici su koristili višestupanjske modele kako bi ispitali društvene nejednakosti u prijelazu iz zdravog u bolesno stanje i potom na stope smrtnosti. Stanje ispitanika praćeno je u prosjeku 23,6 godina; razdoblje praćenja završilo je sa 2017. godinom.

Od spomenutih 6.456 ispitanika njih 1.694, odnosno 26,4%, razvilo je multimorbiditet; 1.733, odnosno 27%, postalo je slabog zdravlja; 692, odnosno 10,8% imalo je invaliditet, a 611 ispitanika, odnosno 9,5%, je umrlo.

Pokazalo se da su multimorbiditet, fragilnost i invaliditet povezani s povećanim rizikom od smrti; no ovu povezanost nije mijenjao socioekonomski status. Većina smrtnih slučajeva bila je posljedica kardiovaskularnih bolesti ili raka, piše American Journal of Managed Care.

U višestupanjskim modelima zanimanje je bilo pokazatelj socioekonomskog statusa koji je najviše povezan s nejednakostima u prijelazu iz zdravog stanja u multimorbiditet, fragilnost i invaliditet. Pokazatelji socioekonomskog statusa, iako su bili povezani s nastankom bolesti, nisu utjecali na stope smrtnosti osoba s multimorbiditetom, fragilnošću ili invaliditetom. Otkriveno je da je zanimanje, koje odražava obrazovanje, zaradu i socijalni status, snažno povezano s nepovoljnim zdravstvenim stanjima.

Najčešća komponenta multimorbiditeta bila je koronarna bolest srca; najčešća komponenta fragilnosti je bila fizička neaktivnost, a invaliditeta poteškoće s oblačenjem.

"Prevencija je ključna za smanjenje društvenih nejednakosti u stopama smrtnosti. Od tri nepovoljna zdravstvena stanja, multimorbiditet je imao najveću povezanost sa stopama smrtnosti, što ga čini ciljnim faktorom u poboljšanju zdravlja stanovništva", napisali su znanstvenici.

"Naša analiza prijelaza s nepovoljnih zdravstvenih stanja u smrtnost pokazuje da je smanjenje multimorbiditeta važan cilj u poboljšanju zdravlja stanovništva i smanjenja društvenih nejednakosti u stopama smrtnosti", zaključili su. "Zdravstveni sustavi koji se organiziraju oko bolesti koje pogađaju jedan dio tijela, morat će se restrukturirati kako bi se bavili disfunkcijama više organa kod starijih odraslih osoba".

Istraživanje je objavljeno u časopisu The Lancet Public Health.