9 mitova o vježbanju

Postoje mnogi uvriježeni mitovi o vježbanju koji nas sprječavaju vježbati ili nam onemogućuju da iskoristimo ovo malo vremena što imamo da pazimo na sebe.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 10.01.20 u 15:43
http://bit.ly/39ZNHwG
Ponekad može biti teško držati se rutine vježbanja. Od novogodišnjih odluka brzo se odustaje, unatoč najboljim namjerama. Naš užurbani način života staje nam na put, a nisu od pomoći ni raširene zablude o vježbanju.

Postoje mnogi uvriježeni mitovi o vježbanju koji nas sprječavaju vježbati ili nam onemogućuju da iskoristimo ovo malo vremena što imamo da pazimo na sebe.

Evo nekoliko najčešćih mitova o vježbanju:

1. Dob i vježbanje

Kada pređu tridesetu, ljudi krenu dramatizirati da sve ide kvragu nakon te životne točke. To jednostavno nije istina.

Kako znanstveni članak koji je objavio UK Active, starenje samo po sebi ne uzrokuje ozbiljne probleme sve dok ne uđete u devedesete. Probleme stvara to što su ljudi neaktivni jer misle da su prestari da bi se bavili bilo kakvim rigoroznim fizičkim aktivnostima.

Drugo istraživanje osvrnulo se i na trening starijih ljudi i zaključila da vježbanjem mogu pojačati svoju snagu, mišiće i masu.

Drugim riječima, za većinu ljudi dob ne bi trebala biti razlog da se izbjegava vježbanje.

2. Lošu prehranu možete nadoknaditi vježbanjem

Kad je u pitanju gubitak kilograma, prehrana je glavni faktor. O tome najbolje govori naslov članka u časopisu British Journal of Sports Medicine: "Vrijeme je da razbijemo mit o tjelesnoj neaktivnosti i pretilosti: Loša prehrana ne može se nadoknaditi vježbanjem".

"U pravilu, gubitak težine uglavnom čini 75% prehrana i 25% tjelovježba. Analizom više od 700 istraživanja o mršavljenju ustanovljeno je da se najbolji kratkoročni rezultati vide kada se jede pametno", rekao je dr. Shawn M. Talbott, biokemičar prehrane i bivši direktor klinike za prehranu na Sveučilištu u Utahu za Huffington Post.

3. Sportska pića su zdrava

Mnogi ljudi misle da jedu i piju zdravo kada zapravo nije tako. Prema članku britanskog časopisa za sportsku medicinu, to najviše ovisi o percepciji zdravlja. Najveći krivac je tzv. učinak "zdravstvenog haloa" koji u svojim marketinškim strategijama stvaraju mnoge prehrambene tvrtke.

Prema članku na Livestrong.com sportska pića poput Gatorade sadrže 21 gram šećera i 80 kalorija u jednoj boci.

Iako trebamo nadoknaditi razinu šećera nakon treninga, razina aktivnosti možda ne opravdava potrebu baš za ovom količinom šećera. Ako je to tako, dodatni šećer i prazne kalorije doprinijet će debljanju i ometati vježbanje.

4. Najbolje je vježbati ujutro

Jutro može biti najbolje vrijeme za vježbanje, ali to ovisi o tome jeste li jutarnja osoba. Ustati ujutro i odmah ići na trčanje nesumnjivo je odličan način za ubrzavanje metabolizma. Međutim, kao što pokazuje istraživanje iz 2019. godine, objavljeno u časopisu Journal of Physiology, i popodnevno vježbanje može biti jednako učinkovito kao i vježbanje zorom.

Ako i dalje niste uvjereni u to, postanite jutarnja osoba. Još jedna široko rasprostranjena zabluda je da ako se rodite kao noćna ptica, to ne možete popraviti.

Studija objavljena u časopisu Sleep Medicine pokazuje da četiri jednostavne navike mogu pomoći da krenete ustajati ranije ujutro, a ranije buđenje povezano je s boljim fizičkim i mentalnim zdravljem.

5. Potrebno je jesti odmah iza treninga

Mnogi ljudi se kunu u konzumiranje proteinskih šejkova i hrane bogate proteinima u roku od sat vremena nakon treninga. No, znanost još uvijek nije sigurna po tom pitanju.

Jedan rad objavljen u časopisu Journal of the International Society of Sports Nutrition ističe sljedeće: "Unatoč tvrdnjama da je unos hranjivih tvari neposredno nakon vježbanja ključan za maksimiziranje hipertrofičnih dobitaka, konačni dokazi za takav 'anabolički prozor prilike' još uvijek ne postoje". Prema ovom radu, hipoteza 'anaboličkog prozora' temelji se na pretpostavci da se "trening obavlja u stanju posta", što često nije slučaj.

6. Istezanje prije treninga sprječava ozljede

Uvriježeno je mišljenje da nas istezanje prije treninga razgibava i da je zbog toga manje vjerojatno da ćete potrgati mišić ili pretrpjeti ozljede.

Međutim, jedno istraživanje iz 2007. godine, objavljeno u časopisu Research in Sports Medicine, tvrdi da to nije istina.

Znanstvenici su "zaključili da statičko istezanje nije učinkovito u smanjenju učestalosti ozljeda tijekom vježbanja". Iako istezanje prije treninga možda nije toliko važno kao što se mislilo, zagrijavanje prije vježbanja je ipak učinkovito u sprječavanju ozljeda, pokazalo je istraživanje objavljeno 2018. godine u časopisu Journal of Exercise Rehabilitation.

7. Prije natjecanja treba izbjegavati seks

Mnogi sportaši i sportski profesionalci, posebice muškarci, već dugo izbjegavaju seks prije profesionalnih natjecanja. Kod muškaraca se ta praksa ukorijenila na temelju uvjerenja da će im seksualni odnosi oduzeti energiju i testosteron.

Ovo uvjerenje prisutno je još od vremena antičke Grčke, piše Vice. Drugim riječima, ljudi se bespotrebno lišavaju seksa već stoljećima, barem tako tvrdi studija objavljena u časopisu Journal of Sexual Medicine.

Ovo istraživanje čak sugerira da bi seks prije natjecanja – barem dva sata prije – mogao biti koristan, jer opušta ljude.

8. Prvo kardio, onda utezi

Što ide prvo? Riječ je o prastarom pitanju: treba li kardio raditi prije treninga ili nakon? Kratko trčanje može nas napuniti energijom, no, može li biti štetno kada je riječ o ciljevima dizanja utega?

"Velika je greška raditi kardio i iscrpljivati se prije dizanja utega. Kardio će iscrpiti vaše zalihe glikogena u mišićima, što je u osnovi vaša energija za eksplozivne aktivnosti. To znači da će vaš trening snage i težine biti daleko manje učinkovit", kaže Max Lowery, osobni trener i utemeljitelj povremenog posta sa dva dnevna obroka za Business Insider.

Drugim riječima, iako to donekle ovisi o ciljevima zbog kojih vježbate, raditi kardio prije utega znači da nećete biti dovoljno izdržljivi za ozbiljne mišićne dobitke.

9. Veći mišići znače da ste snažniji

Istraživanje provedeno 2015. godine potvrdilo je ono u što je većina sumnjala: redovni posjetitelji teretane koji sav svoj trud usredotočuju na to da "narastu" nisu nužno jači od ljudi koji imaju kompletniju rutinu vježbanja i manju mišićnu masu.

Istraživanje objavljeno u časopisu Experimental Physiology pokazuje da dizači utega i sprinteri na staničnoj razini imaju jača mišićna vlakna nego bodybuilderi. Bodybuilderi, s druge strane, imaju više mišićnih vlakana. To znači da je bitniji kvalitet, a ne količina. Ako vam je samo bitno da se "izbijete", tako ćete možda žrtvovati kvalitetu svojih mišića.

Naravno, kao i u svim znanstvenim istraživanjima, znanost o vježbanju i treninzima stalno se razvija i poboljšava. Dakle, dokazivanje netočnosti nekog raširenog uvjerenja predstavlja napredak, koji ljudima daje veće znanje o vlastitom tijelu.


- Izvor: Interesting Engineering