Najbolji prijatelj i "eliksir života": Psi se sve više koriste u otkrivanju bolesti kod ljudi

Istraživanja sve više ukazuju na činjenicu da psi mogu prepoznati različita stanja poput malarije, nekih vrsta raka pa čak i moždani udar kod ljudi, i to u tako ranim fazama kada oboljeli još uvijek ne pokazuju simptome. A to čine radeći ono što im najbolje ide: njuškajući.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 20.01.20 u 16:20
http://bit.ly/38pQCNU
Istraživanja sve više ukazuju na činjenicu da psi mogu prepoznati različita stanja poput malarije, nekih vrsta raka pa čak i moždani udar kod ljudi, i to u tako ranim fazama kada oboljeli još uvijek ne pokazuju simptome. A to čine radeći ono što im najbolje ide: njuškajući.

Što se nalazi u tim njuškicama?

Psi imaju nevjerojatan osjet njuha. Obdareni s 300 milijuna olfaktornih receptora – dok ljudi imaju svega 5 milijuna – pseći nos moćan je stroj koji ima čak 100.000 puta bolji osjet od naših. Njihove njuške razvile su se na način da su funkcije mirisa i disanja odvojene zahvaljujući preklopu koji razdvaja protoke zraka namijenjene za ove dvije funkcije. Zahvaljujući tome oni mogu nastaviti disati čak i kada zastanu da bi pažljivo onjušili nešto.

Pored toga, psi odvojeno njuše svakom nosnicom, nakon čega mozak spaja rezultat njuškanja obaju nosnica – slično kao što naš mozak spaja slike koje snime naše oči u jednu cjelovitu sliku stvarnosti. To im omogućuje da razviju detaljan profil svakog pojedinog mirisa.

No, to nije sve. Psi u svojim njuškama imaju poseban vomeronazalni organ koji im pomaže u prepoznavanju feromona, hormona koje životinje 'odašilju' u komunikaciji s drugim životinjama. To im pokazuje, između ostalog, kada da se maknu iz teritorija drugog psa, kada je drugoj životinji vruće ili pak da je hrana u blizini. Iako svi psi imaju oštar njuh, oni s kraćim njuškama – poput mopsa – nisu baš tako dobri poput lovačkih pasa, kao što su primjerice hrtovi.

Medicinski asistenti za prevenciju bolesti

Psi su se dokazali kao vrlo vješti pomagači u ranoj identifikaciji velikog broja bolesti. Nejasno je na što točno reagiraju, ali znanstvenici vjeruju da bolesti mijenjaju naše tjelesne mirise na način koji je ljudskom nosu neprimjetan, ali ne i psećem. Ljudsko tijelo izlučuje kemikalije koje se zovu promjenjivi organski spojevi. Kroz dah i tjelesne tekućine izlučujemo na tisuće ovih kemikalija koja doprinose našem specifičnom mirisu tijela. Kad se razbolimo, mijenja se naš stanični metabolizam, ali i te kemikalije. Vjerojatno na taj način psi mogu na nanjuše mnoge ljudske tegobe, a o nekoliko njih pročitajte u nastavku.

Epilepsija

Francuski znanstvenici su se 2018. godine udružili s američkom organizacijom Medical Mutts, koja se bavi treniranjem pasa za detektiranje epileptičkih napada. Znanstvenici su psima dali uzorke daha i znoja nekoliko ljudi oboljelih od epilepsije, od kojih su neki imali napadaje nakon uzimanja uzorka. Psi su istrenirani da se zaustave ako uoče predstojeći napadaj. Kada bi točno pogodili, dobili bi poslasticu.

Čak tri psa, od njih pet na kojima je provedeno istraživanje, pravilno su identificirala oboljele koji su kasnije imali napade u 100% slučajeva. Preostala dva psa, koja nisu bila jednako dugo trenirana, točno su detektirala predstojeće napade u dvije trećine slučajeva. Otkrića ovog istraživanja ukazuju na činjenicu da se psi mogu koristiti za poboljšanje kvalitete života osoba s epilepsijom i za minimaliziranje rizika povezanih s napadajima.

Rak

Nekoliko istraživanja pokazalo je da trenirani psi mogu uspješno uočiti različite oblike raka kod ljudi. Od prepoznavanja osoba oboljelih od raka pluća na temelju daha, do prepoznavanja raka jajnika na temelju uzoraka krvi i otkrivanja raka prostate u uzorcima urina, psi bi mogli biti ključni faktor za rano otkrivanje ovih često smrtonosnih oboljenja.

Jedno posebno zanimljivo istraživanje otkrilo je da psi koji su obučeni za otkrivanje raka dojke mogu prepoznati i rak pluća i melanom, iako nisu naučeni da ih prepoznaju. To otkriće može značiti da tijela osoba oboljelih od raka vjerojatno izlučuju sličnu tvar bez obzira na vrstu raka od koje boluju.

Malarija

Jedno istraživanje pokazalo je da bi naši voljeni kućni ljubimci i najbolji prijatelji možda mogli biti ključni faktor i u otkrivanju asimptomatske malarije. To je posebno važno jer osobe zaražene malarijom, čak i u ranim fazama kada još uvijek nema vidljivih simptoma, izlučuju miris koji dodatno privlači komarce da ih ujedaju.

Dva psa u ovom istraživanju uspjela su identificirati do 90% slučajeva malarije njuškajući čarape koje je nosilo 175 gambijskih školaraca i to više od godinu i pol dana prije samog istraživanja. Pored toga, čini se da postoje olakšavajuće okolnosti za slučajeve koje su psi pogrešno procijenili. Moguće objašnjenje te zabune je činjenica da su zaražena djeca spavala u istim krevetima kao i ona koja nisu zaražena, što je dovelo do šest lažno pozitivnih rezultata, rekli su znanstvenici.

Veseli eliksir života

Imati psa dobro je za nas, posebice ako smo pretrpjeli moždani ili srčani udar. Američka udruga za srce (AHA) otkrila je da ljudi koji žive sami sa psom imaju za 33% veću šansu da prežive srčani udar od samaca koji nemaju psa. Postotak u slučaju moždanog udara bio je nešto niži, 27%. U drugom istraživanju, temeljenom na uzorku od 3,8 milijuna ljudi, AHA je utvrdila da vlasnici pasa imaju 24% manju stopu smrtnosti u odnosu na one koji nisu vlasnici pasa, kao i da imaju za 31% manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Možda je nuspojava te ljubavi koju psi unose u naš život to što nas i smiruju, snižavaju razinu kolesterola, krvnog tlaka i triglicerida te održavaju zdravlje srca čak i kad smo pod stresom.


- Izvor: Interesting Engineering
Prevela: Ružica Ereš