Prepoznavanje simptoma moždanog udara

Moždani udar ima nekoliko iznenadnih simptoma koji mogu pomoći da ustanovite da je upravo to u pitanju – oduzetost, slabost ili utrnulost jedne strane lica; poteškoće podizanja jedne ruke do pune visine; otežan i nerazumljiv govor ili poteškoće s govorom; oštećen vid na jednom ili oba oka; vrtoglavica; poteškoće u hodanju; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije.

AUTOR: Penn Medicine
OBJAVLJENO: 10.02.20 u 18:48
https://bit.ly/2uCEGtE
Kada osoba ima moždani udar, svaka je sekunda bitna. A ono što radite u tim kritičnim situacijama potencijalno može pomoći spasiti nečiji život. Tijekom moždanog udara u određenom dijelu mozga nema kisika ni opskrbe krvi koji su mu potrebni da bi funkcionirao, što je posljedica ugruška ili puknuća krvne žile u tom dijelu mozga.

Što duže traje moždani udar, to može doći do većih oštećenja mozga. Ipak, postoje lijekovi koji se mogu dati ako osoba stigne u bolnicu na vrijeme.

Što učiniti kada netko ima moždani udar?

- Odmah pozovite hitnu službu – Najteža stvar koju morate učiniti je prepoznati simptome moždanog udara. Ako primijetite bilo kakve simptome trebali biste odmah nazvati hitnu i reći da mislite da imate, ili da netko ima, moždani udar. Simptome možete prepoznati na sljedeći način: (1) Zamolite osobu da se nasmiješi i pogledajte izgleda li ijedna strana lica kao da je oduzeta. (2) Zamolite osobu da podigne ruke i pratite pada li ijedna od ruka. (3) Zamolite osobu da nešto priča i pratite zvuči li to što govori nerazumljivo. Ako primijetite bilo što od ovoga, pozovite hitnu službu.

- Zabilježite/zapamtite kada ste prvi put primijetili simptome – tkivni aktivator plazminogena, tPA, lijek je koji razbija ugruške i koji se može dati osobi koja je doživjela moždani udar, te potencijalno preokrenuti ili zaustaviti razvoj simptoma. No, lijek se mora dati unutar četiri i pol sata od prve pojave simptoma. I drugi tretmani, poput endovaskularnog liječenja, također se mogu dati samo u određenom vremenskom roku, ovaj u roku od 24 sata. Ako svjedočite moždanom udaru dobro je pogledati koliko je sati, da biste znali kada su simptomi počeli. Na taj način, osoblje hitne službe može donijeti informiraniju odluku o mogućnostima liječenja.

- Ako je potrebno, napravite kardiopulmonalna reanimaciju (KPR) – većini osoba koje dožive moždani udar nije potreban KPR. No, ako je osoba bez svijesti, provjerite puls i disanje. Ako ih ne možete pronaći, nazovite hitnu i počnite s KPR-om dok čekate da stigne hitna služba.

Što NE činiti kada netko ima moždani udar?

- Ne dozvolite toj osobi da ode spavati ili da vas odgovori od toga da nazovete hitnu – ljudi koji su preživjeli moždani udar često kažu da im se iznenada počelo spavati. Mnogo pacijenata doktorima kaže i da su spavali par sati prije nego što su došli u bolnicu jer su bili umorni. No, vrijeme je ključna stvar. Lijekovi koje mogu dobiti pacijenti s moždanim udarom vremenski su ograničeni. Potrebno je odmah otići u bolnicu, a ne čekati odlazak obiteljskom doktoru.

- Nemojte davati nikakve lijekove, hranu ili piće – postoje dva tipa moždanih udara: hemoragični moždani udar, uzrokovan puknućem krvne žile i ishemijski moždani udar, uzrokovan ugruškom u krvnoj žili. Oko 80% moždanih udara su ishemijski moždani udari, a oko 20% hemoragični. U slučaju da osoba ima hemoragični moždani udar, što se može saznati tek nakon CT snimanja, osoba ne smije piti aspirin. Zato, kako biste bili sigurni, nemojte davati nikakve lijekove osobi tijekom moždanog udara. Budući da moždani udar ponekad može utjecati na sposobnost gutanja, najbolje je ne davati nikakvu hranu niti piće dok ne stigne hitna.

- Nemojte voziti sebe ili nekog drugog na hitnu – možda vam se čini kao dobra ideja odvesti žrtvu moždanog udara do hitne, no bolje je da to učini hitna služba. Terensko osoblje hitne službe može na putu do bolnice već krenuti s tretmanima za spašavanje života. Također, ukoliko ste vi osoba u pitanju, ne želite riskirati da se simptomi pogoršaju i naruše vašu sposobnost sigurne vožnje.

Koliko god zastrašujuće bilo svjedočiti moždanom udaru, poduzimanje nekoliko ključnih koraka – i izbjegavanje drugih – potencijalno može spasiti život i dovesti do najboljeg mogućeg zdravstvenog ishoda za osobu u pitanju.

Simptomi

Simptomi moždanog udara variraju od pacijenta do pacijenta, ali postoji jedna zajednička stvar: iznenadni su. "Simptomi se javljaju odjednom. Ljudi su u jednom trenutku sasvim dobro, a onda iznenada imaju simptome, poput slabosti, ukočenosti, problema s govorom ili gubitka vida...", kaže dr. Michael Mullen, profesor neurologije na Penn Medicine.

Što se događa? Moždani udar nastaje kada je protok krvi u mozgu blokiran ili kada pukne krvna žila u mozgu. Bez krvi, moždane stanice počinju umirati, a funkcije koje kontrolira to područje mozga – poput npr. govora ili pokreta mišića – slabe ili se gube. Efekti moždanog udara mogu uzrokovati trajna oštećenja mozga i invaliditet, ovisno o tome koliko je jak bio udar i koliko brzo pacijent može dobiti pomoć.

Kako izgleda moždani udar?

Moždani udar ima nekoliko iznenadnih simptoma koji mogu pomoći da ustanovite da je upravo to u pitanju – oduzetost, slabost ili utrnulost jedne strane lica; poteškoće podizanja jedne ruke do pune visine; otežan i nerazumljiv govor ili poteškoće s govorom; oštećen vid na jednom ili oba oka; vrtoglavica; poteškoće u hodanju; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije.

I iznenadna jaka glavobolja bez jasnog uzroka, može biti još jedan od potencijalnih znakova da biste mogli imati moždani udar. Međutim, moždani udari često su bezbolni, što može iznenaditi ljude. Bez obzira ima li popratne glavobolje ili ne, ako osoba ima bilo koji od navedenih simptoma moždanog udara, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Čak i ako se simptomi ubrzo povuku, potražite pomoć

Treba imati na umu da znakovi upozorenja mogu trajati samo nekoliko minuta prije nego što se povuku. Ove kratke epizode zovu se prolazni ishemijski napadi ili "mini moždani udari". I njih treba shvatiti ozbiljno jer su obično znak nekih ozbiljnijih stanja.

"Nije rijetkost da ljudi koji su imali prolazne ishemijske napade ignoriraju te simptome jer ne znaju što je to bilo", kaže Mullen. "No, ljudi koji imaju ove napade definitivno su izloženi većem riziku od naknadnog moždanog udara i moraju ih pregledati liječnici".

Odmah nazovite hitnu službu

Kada prepoznate simptome koji ukazuju na moždani udar, prvi korak koji morate napraviti je odmah nazvati hitnu pomoć. Vrijeme je ključna stvar kada netko ima moždani udar. Što  više vremena prođe, on može napraviti veću – možda i trajnu – štetu na mozgu.

"Ako mislite da vi, ili netko u vašem okruženju, ima moždani udar, nemojte oklijevati nazvati hitnu pomoć. To bi moglo spasiti život", kaže dr. Mullen.


Broj hitne pomoći u Bosni i Hercegovini je 124.

- Izvor: Penn Medicine
Prevela: Ružica Ereš