Utjecaj vrste zvuka alarma na raspoloženje nakon buđenja; istraživanje

U istraživanju je sudjelovalo 50 ispitanika koji su ispunjavali upitnike o tonovima alarma koje preferiraju za buđenje i efektu tih tonova na njihovo raspoloženje. Pokazalo se da su melodični tonovi u korelaciji s lakšim buđenjem.

AUTOR: Healthline
OBJAVLJENO: 19.02.20 u 19:38
https://bit.ly/2V5jzLn
Rezultati novog istraživanja tima australskih znanstvenika sugerira da naše jutarnje neraspoloženje može biti povezano s vrstom alarma koji koristimo. Njihovo istraživanje pokazuje da oštriji zvukovi mogu stvoriti kontraefekt i rezultirati lošijim raspoloženjem. S druge strane, više melodični alarmi mogu pomoći da se brže razbudimo.

U istraživanju je sudjelovalo 50 ispitanika, koji su dobili upitnike koje su mogli anonimno ispuniti kod kuće. U upitniku su se nalazila pitanja o vrsti zvuka koji preferiraju prilikom buđenja, kako se osjećaju zbog tog zvuka i koliko su se dobro ili loše osjećali nakon buđenja.

Stuart McFarlane, glavni autor istraživanja, rekao je da je tim otkrio kako su zvukovi koji se smatraju melodičnim u korelaciji s lakšim buđenjem. McFarlane je objasnio da se kao melodičan ton percipira prisutnost barem dvije note, te vrijeme i slijed u kojem se one čuju u odnosu jedna na drugu. Melodija se doživljava kao "artikulirana cjelina ili glazbena fraza", rekao je, a kao primjer je naveo uvod u Madonninu pjesmu Borderline.

To je u kontrastu s alarmima koji ponavljaju jednu notu, poput primjerice starijih alarma. Monotoniji alarm mogao bi potaknuti anksioznost i pojačati zbunjenost.

"Ako bismo se mogli oduprijeti simptomima inercije spavanja kroz zvukove alarma koje koristimo, to bi moglo biti korisno za mnoge", rekao je McFarlane. Inercija spavanja je nestabilnost koju obično osjećamo kada se budimo. Ona nam privremeno može narušiti sposobnost razmišljanja, pamćenja i reagiranja. Iako ona obično traje oko 30 minuta, epizode ponekad mogu trajati i po par sati, napominje McFarlane.

Istraživanja koja se bave inercijom spavanja imaju važne implikacije kada su u pitanju ljudi koji rade primjerice u hitnoj službi, kao piloti u zrakoplovstvu ili NASA-i, koji moraju biti u stanju dobro funkcionirati nakon buđenja, a mogli bi biti korisni i prosječnoj osobi koja se treba brzo razbuditi nakon spavanja.

McFarlane se nada da bi buduća istraživanja mogla rezultirati tonovima alarma koji bi se mogli iskoristiti u raznim industrijama i u široj javnosti. U najmanju ruku, kaže on, mogu se stvoriti smjernice za bolje prakse u dizajnu zvuka alarma koji će pomoći u ublažavanju inercije spavanja.

No, istraživanje ima i neke propuste u dizajnu, upozorava dr. Jennifer Doering sa Sveučilišta Winsconsin-Milwaukee. To su, na primjer, mali uzorak ispitanika i nedostatak kontrolne grupe, ali i činjenica da autori nisu radili skrining za poremećaje spavanja. Zbog toga je teže izvući bilo kakve zaključke o tome što ovo zaista znači.

Par savjeta za lakše buđenje

Iako je još uvijek rano davati čvrste preporuke u vezi s tonovima alarma, dr. Timothy I. Morgenthaler s klinike Mayo kaže da postoji nekoliko drugih pozitivnih navika koje mogu rezultirati time da se osjećate bolje nakon buđenja:

Dovoljno se naspavajte – "Nema zamjene za dovoljnu količinu sna", kaže Morgenthaler.

Držite se redovnog rasporeda spavanja – naša tijela najbolje funkcioniraju kada imaju dosljedan raspored, usklađen s našim cirkadijalnim ritmom.

Izbjegavajte alkohol prije spavanjaKonzumacija alkohola u večernjim satima povezana je s nekvalitetnim, fragmentiranim snom.

Budite aktivniji tijekom danaRedovito vježbanje može poboljšati kvalitetu i trajanje sna, ali i u reguliranju ciklusa spavanja i budnosti te pomoći da lakše zaspite.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS One.


- Izvor: Healthline
Prevela: Ružica Ereš