Učinkovitost sapuna u ispiranju virusa s kože

Sapun sadrži tvari slične mastima, poznate kao amfifili, a neki od njih su strukturno vrlo slični lipidima u ovojnici virusa. Molekule sapuna se 'natječu' s lipidima u ovojnici virusa. To je manje-više način na koji sapun uklanja i uobičajenu nečistoću s kože. Sapun ne samo da oslabljuje 'ljepilo' između virusa i kože, nego i interakcije koje zajedno drže proteine, lipide i RNK u virusu. Dakle, on je najbolja opcija, ali koristite i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola kada sapun nije dostupan ili ga nije praktično koristiti.

AUTOR: Pall Thordarson/The Guardian
OBJAVLJENO: 13.03.20 u 12:51
https://bit.ly/2wX21ac
Virusi mogu biti aktivni satima, čak i danima, izvan tijela. Dezinfekcijska sredstva, tekućine, maramice, gelovi i kreme koji sadrže alkohol korisni su za njihovo uklanjanje – ali nisu jednako djelotvorni kao obični sapun.

Kada sam podijelio gore navedene informacije na Twitteru, postale su viralne. Mislim da sam shvatio zašto. Zdravstvene službe poslale su nam dvije poruke: jednom kada dobijete virus, nema lijekova koji bi ga mogli ubiti ili pomoći vam da ga se riješite. Ali, perite ruke kako biste zaustavili širenje virusa. To se čini čudno. Ni za milijun dolara ne možete dobiti lijek za koronavirus – ali obični sapun ga ubija.

Zašto, dakle, sapun djeluje tako učinkovito na Sars-CoV-2, koronavirus i zaista, većinu virusa? Ukratko: jer je virus nanočestica u kojoj je najslabija veza lipidni (masni) sloj. Sapun rastvara masnu ovojnicu i virus se raspadne kao kula od karata i umire – bolje rečeno, postaje neaktivan, jer virusi nisu zaista živi.

Nešto detaljnije objašnjenje je da se većina virusa sastoji od tri ključna gradivna elementa: ribonukleinske kiseline (RNK), proteina i lipida. Stanica zaražena virusom stvara mnogo tih gradivnih elemenata koji se zatim spontano sastavljaju i stvaraju virus. Ključna stvar je to da ne postoje jake kovalentne veze koje drže ove jedinice zajedno, što znači da nisu potrebne oštre kemikalije da bi ih razdvojili. Kada zaražena stanica umre, svi ti novi virusi bježe i zaražavaju ostale stanice. Neki završe i u dišnim putevima u plućima.

Kada kašljemo, a pogotovo kada kišemo, sitne kapljice iz naših dišnih puteva mogu letjeti i do 10 metara daleko. Smatra se da su one veće kapljice nositelji koronavirusa, a one mogu letjeti barem dva metra.

Te kapljice završavaju na površinama i često se vrlo brzo osuše. Ali virusi ostaju aktivni. Ljudska koža je idealna podloga za virus. Ona je "organska", a proteini i masne kiselina u mrtvim stanicama na površini uzajamno djeluju s virusom.

Kada dodirnete, primjerice, čeličnu površinu na kojoj su čestice virusa, on će se 'zalijepiti' na vašu kožu i stoga prenijeti na vaše ruke. Ako zatim dodirnete lice, pogotovo oči, nosnice ili usta, možete se zaraziti. A ispostavilo se da većina ljudi dodiruje lice jednom na svakih dvije do pet minuta.

Ispiranje virusa i samo vodom može biti učinkovito, no, voda nije dobra u nadmetanju s jakim, 'ljepljivim' interakcijama kože i virusa. Ona sama nije dovoljna.

Sapunasta voda je potpuno druga priča. Sapun sadrži tvari slične mastima, poznate kao amfifili, a neki od njih su strukturno vrlo slični lipidima u ovojnici virusa. Molekule sapuna se 'natječu' s lipidima u ovojnici virusa. To je manje-više način na koji sapun uklanja i uobičajenu nečistoću s kože.

Sapun ne samo da oslabljuje 'ljepilo' između virusa i kože, nego i interakcije koje zajedno drže proteine, lipide i RNK u virusu.

Proizvodi na bazi alkohola, koji uglavnom uključuju sve proizvode za dezinfekciju, sadrže visok postotak alkoholne otopine (obično 60-80% etanola) i ubijaju viruse na sličan način. No, sapun je bolji jer je potrebna prilično mala količina sapunaste vode, koja trljanjem vrlo lako pokrije cijelu ruku. S druge strane, virus se mora doslovno namočiti u etanolu nakratko da biste ga ubili, a brisanje ili trljanje gela u ruke ne jamči da ćemo uspjeti svaki dio kože na rukama biti dovoljno učinkovito prekriti.

Dakle, sapun je najbolja opcija, ali koristite i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola kada sapun nije dostupan ili ga nije praktično koristiti.


Piše Pall Thordarson za The Guardian

Autor je profesor kemije na Sveučilištu u Novom Južnom Walesu.

Prevela: Ružica Ereš