Utrka za cjepivom i granice inovacija u razvoju lijekova

Sredinom siječnja, znanstvenici iz Kine objavili su sekvencu genoma virusa, ponudivši prvi materijal za desetke istraživačkih laboratorija širom svijeta u utrci za pronalaskom učinkovitih lijekova. Pristupi se dramatično razlikuju. Neki timovi analiziraju učinke postojećih lijekova kao potencijalnih tretmana, neki eksperimentiraju s prenamjenom običnih lijekova. Drugi koriste najnovije tehnologije za modeliranje radikalno novih vrsta cjepiva.

AUTOR: AFP
OBJAVLJENO: 01.04.20 u 17:41
https://bit.ly/39BrALU
Od medicinskih radnika koji se staraju za sve veći broj oboljelih od Covida-19 do milijardi ljudi kojima je rečeno da ostanu kod kuće kako bi usporili pandemiju, svi čekaju jedno: cjepivo.

Ne postoji poznat lijek protiv novog koronavirusa koji se krajem prošle godine pojavio u Kini i kasnije proširio cijelim svijetom.

Sredinom siječnja, znanstvenici iz Kine objavili su sekvencu genoma virusa, ponudivši prvi materijal za desetke istraživačkih laboratorija širom svijeta u utrci za pronalaskom učinkovitih lijekova.

Pristupi se dramatično razlikuju. Neki timovi analiziraju učinke postojećih lijekova kao potencijalnih tretmana, neki eksperimentiraju s prenamjenom običnih lijekova. Drugi koriste najnovije tehnologije za modeliranje radikalno novih vrsta cjepiva.

Nešto više od 60 dana nakon što su kineski znanstvenici podijelili genetski niz Covida-19 s drugim znanstvenicima, počelo je prvo ispitivanje potencijalnog cjepiva na ljudima.

Šef SZO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus ocijenio je to kao "nevjerojatno postignuće", a stručnjaci su s oprezom izrazili nadu da će cjepivo biti spremno u roku 18 mjeseci.

To se može činiti zastrašujuće dugo za sve koji bi se do tada virusu mogli naći na putu.

Ali, Seth Berkley, voditelj GAVI-ja, Saveza za cjepiva i imunizaciju, upozorio je da je za neki lijek obično potrebno između 10 i 15 godina od razvoja, nekoliko faza testiranja, licenciranja pa do proizvodnje velikih razmjera, iako je cjepivo protiv ebole bilo spremno nakon pet godina.

"Koliko sreće ćemo imati u postizanju dobrog imunološkog odgovora? Koji će pristupi biti učinkoviti? Hoće li biti skalabilni?", zapitao se Berkeley u intervjuu s organizacijom TED prošlog tjedna.

Berkeley je za AFP rekao da bi mogući način ubrzanja postupka izdavanja dozvola – što je djelovalo tijekom reakcije na ebolu – mogao dovesti do lijeka koji pokazuje učinkovitost i pokrenuti kliničko ispitivanje sa zdravstvenim radnicima.

"Mogu postojati područja gdje možete dati eksperimentalno cjepivo uz informirani pristanak i upotrijebiti ga kako bi pokušali pomoći u borbi protiv epidemije prije nego što imate licencirani proizvod", rekao je.

No, upozorio je protiv žurbe sa širim postupkom licenciranja jednog ili više cjepiva koja bi se mogla koristiti širom svijeta.

"Moramo se pobrinuti da ono što radimo ima smisla, da bude sigurno i efikasno. Znam da je to luksuz za koji nemamo vremena, ali je vrlo važno", rekao je Berkeley.

Organizacija GAVI, koja omogućuje financiranje za zemlje s nižim prihodima za odgovor na krizu zbog koronavirusa, pozvala je svjetske lidere da osiguraju to da potencijalni tretmani i cjepiva budu dostupni svima.

Uslijed zabrinutosti zbog manjka globalne suradnje po pitanju virusa, zemlje G20 najavile su u četvrtak novčanu injekciju od $5 bilijuna za jačanje globalne ekonomije i obvezale se da će "zajedno raditi na povećanju financiranja istraživanja i razvoja cjepiva i lijekova".

Koalicija za inovacije pripremljenosti za epidemiju (CEPI), globalna organizacija sa sjedištem u Oslu, tražila je $2 milijarde za podršku u razvoju cjepiva.

U međuvremenu, Sjedinjene države financiraju nekoliko tvrtki putem svog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (HHS) i Nacionalnih instituta za zdravstvo (NIH).

Nova vrsta cjepiva

Tradicionalna metoda razvijanja cjepiva, koja se temelji na principima koji datiraju još od cjepiva protiv malih boginja iz 1796. godine, podrazumijeva unos modificiranog dijela infektivnog agensa radi stimulacije imunološkog sustava tijela bez nanošenja štete.

No, nova tehnika ima za cilj aktivirati takav imunološki odgovor na drugačiji način, unošenjem djelića genetskog materijala virusa.

Nekoliko tjedana nakon što su kineski znanstvenici objavili genom virusa, tim sa Sveučilišta u Teksasu u Austinu uspio je stvoriti repliku modela njegovog šiljastog proteina, dijela koji se pričvršćuje na ljudske stanica i zaražava ih, te ga uslikati pomoću kriogenog elektronskog mikroskopa.

Sama ta replika sada je osnova jednog kandidata za cjepivo. NIH surađuje s Modernom, relativno novom firmom, koja je osnovana 2010. godine, u razvoju cjepiva, koristeći genetske informacije o proteinu kako bi ga mogli razviti unutar ljudskog mišićnog tkiva umjesto da ga ubrizgavaju.

Te genetske informacije se pohranjuju u posrednoj prolaznoj tvari koja se naziva "glasnik RNK" i koja nosi genetski kod iz DNK u stanice.

"Prednost je u tome što je to stvarno brzo", rekao je za AFP Jason McLellan, koji je voditelj tima s Austina.

Ispitivanja na ljudima započela su ovog mjeseca i ako sve bude išlo po planu, cjepivo bi moglo biti dostupno za otprilike godinu i pol, izjavio je Anthony Fauci iz NIH-a.

Sanofi, francuski proizvođač lijekova, koristi drugačiji genetski pristup.

U partnerstvu s američkom vladom, Sanofi koristi tzv. "rekombinantnu DNK platformu" za proizvodnju kandidata za cjepivo.

Ta metoda podrazumijeva kombiniranje DNK virusa s DNK-om bezopasnog virusa, stvarajući himeru koja može izazvati imunološki odgovor.

Antigeni koje proizvede se mogu povećavati.

Ta tehnologija već je osnova Sanofijevog cjepiva protiv gripe, a tvrtka vjeruje da ima prednost zbog cjepiva za SARS koje je razvila i koje nudi djelomičnu zaštitu kod životinja.

Liječenje prije izliječenja?

Dok svijet čeka cjepivo, znanstvenici eksperimentiraju i s drugim postojećim lijekovima u lovu na oblike liječenja za teško bolesne pacijente.

SZO je odabrao četiri lijeka ili kombinacije lijekova za velika globalna ispitivanja, u koja su uključeni pacijenti od Argentine do Tajlanda.

Riječ je o eksperimentalnom antivirusnom lijeku remdesivir; kombinaciji dva lijeka protiv HIV-a, lopinaviru i ritonaviru; zatim kombinaciji ta dva lijeka i interferona beta; i na kraju lijeka protiv malarije, klorokina.

Remdesivir, koji je razvila američka tvrtka Gilead Sciences, već je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja u Aziji, a kineski liječnici izvijestili su da se pokazao učinkovitim u borbi protiv bolesti.

Taj lijek razvijen je za borbu protiv drugih virusa, uključujući virus ebole (gdje se pokazao neučinkovitim), a još uvijek nije odobren ni za jednu bolest.

Remdesivir se u ljudskom tijelu modificira kako bi postao sličan jednom od četiri gradivna bloka DNK, koji se zovu nukleotidi.

Benjamin Neuman, virolog na teksaškom Sveučilištu A&M, rekao je za AFP da virusi, kada se kopiraju, to čine "brzo i 'aljkavo'", što znači da bi mogli uključiti remdesivir u svoju strukturu – iako ljudske stanice, koje su 'pedantnije', neće napraviti istu pogrešku.

Ako virus u sebe ugradi remdesivir, lijek stvara neželjene mutacije koje mogu uništiti virus.

Kombinacija lopinavir-ritonavir imala je razočaravajuće rezultate u ranom ispitivanju na 199 pacijenata u Wuhanu u Kini, koje je objavljeno ovog mjeseca u New England Journal of Medicine. Znanstvenici su zaključili da ti lijekovi nisu značajno poboljšali kliničke ishode.

Američki predsjednik Donald Trump izrazio je uzbuđenje zbog hidrokiklorokina (HCQ) i klorokina (CQ), srodnih spojeva koji su sintetički oblici kinina, koji dolazi sa stabala cinkona i stoljećima se koristi u liječenju malarije.

HCQ, koji je manje toksičan od ta dva spoja, koristi se i kao protuupalno sredstvo u liječenju stanja poput reumatoidnog artritisa i lupusa.

Ta dva lijeka pokazala su se obećavajućim protiv bolesti Covid-19 u ranim studijama provedenim u Francuskoj i Kini.

No, Fauci je upozorio kako dosad provedene male studije predstavljaju anegdotalne dokaze.

A nije da ti lijekovi dolaze bez rizika.

Otprilike jedan posto ljudi u riziku je od gubitka pamćenja, napadaja ili čak iznenadne smrti od zatajenja srca zbog problema sa srčanim ritmom kojih mogu biti i nesvjesni, rekao je za AFP Michael Ackerman, kardiolog iz klinike Mayo.

Višenamjenski lijek

Tvrtka Regeneron prošle je godine razvila intravenozni lijek koji se pokazao učinkovitim u povećanju stope preživljavanja među oboljelima od ebole, koristeći takozvana "monoklonska antitijela".

Oni su genetski modificirali miševe kako bi u njima razvili imunološki sustav sličan ljudskom. Miševi su zatim bili izloženi virusima ili oslabljenim oblicima virusa da bi proizveli ljudska antitijela, objasnio je za AFP Christos Kyratsous, potpredsjednik Regenerona za istraživanja.

Ta su antitijela zatim izolirana i analizirana kako bi se pronašla ona najsnažnija, za razvijanje u laboratorijima, pročišćavanje i intravenozno davanje ljudima.

Lijek može djelovati i kao tretman i kao cjepivo, u nekoliko doza prije izlaganja – iako bi ovi učinci, i ako se pokažu uspješnim, bili samo privremeni.

Stara cjepiva, nova namjena

Jedan projekt koji podržava CEPI – u pitanju je suradnja s francuskim institutom Pasteur, biotehničkom tvrtkom Themis i Sveučilištem u Pittsburghu – koristi cjepivo protiv ospica kao "vozilo".

To podrazumijeva redizajn cjepiva koje se široko proizvodi diljem svijeta kako bi se iz njega dobila ekspresija antigena novog koronavirusa.

Australski znanstvenici poduzeli su još direktniji pristup. Znanstvenici Murdoch instituta u Melbournu ubrzavaju testiranja BCG cjepiva, koje se desetljećima koristi za sprječavanje tuberkuloze, kako bi utvrdili može li ono zaštititi zdravstvene radnike od Covida-19.


Izvor: AFP
Prevela: Ružica Ereš