Koronavirus superširitelji: Broj K bi mogao biti ključan za drugi val pandemije COVID-a 19

Broj K pomoći će naučnicima da utvrde što dovodi do superširenja – jesu li to kafići i restorani, korištenje javnog prijevoza ili masovna okupljanja poput festivala, sportskih utakmica ili vjenčanja

AUTOR: Predrag Zvijerac
OBJAVLJENO: 10.06.20 u 10:45
https://bit.ly/3h9GePo
Naučnici sedmicama spominju “broj R” kad govore o koronavirusu i pandemiji COVID-a 19 koju izaziva.

Međutim, sad je nova faza u kojoj je mjerni faktor “broj K”. Obje vrijednosti izračunavaju matematičari, liječnici i drugi znanstvenici koji se bore s pandemijom i oba broja utječu na javnozdravstvene politike, piše Predrag Zvijerac za RSE.

'Superširitelji' zaraze

R broj, ukratko, predstavlja broj ljudi na koje će jedna zaražena osoba u prosjeku prenijeti virus. Na to utječu karakteristike specifične bolesti, u ovom slučaju Covid-19. Koliko pomno pratimo mjere, primjerice društvenog distanciranja, također će utjecati na broj R. Ukoliko je R ispod nule, to sugerira da broj novooboljelih opada.

Broj K ili K vrijednost se koristi za prepoznavanje varijacija R broja u slučajevima neke zarazne bolesti. Naučnicima pruža nijansiraniji pogled na to kako se bolest širi, a ne samo praćenje da li se širi.

“Opće je pravilo da što je manja vrijednost K, to više prijenosa dolazi od manjeg broja zaraženih ljudi. Kad je K broj manji od jedan, imate potencijal za superširenje bolesti. Kad je K broj iznad pet ili deset, on vam govori da većina zaraženih ljudi generira prilično slične brojeve sekundarnih slučajeva i nemate te superserijske događaje”, pojasnio je za list The Guardian dr. Adam Kucharski, stručnjak iz Londonske škole higijene i tropske medicine.

Istraživanja pokazuju da je prije uvođenja mjera ograničenja i fizičkog distanciranja broj K za COVID-19 iznosio između 0,1 i 0,5, što znači da je mali broj zaraženih generirao veliki broj novih slučajeva. Drugim riječima, “superširitelji” su utjecali su na veći R broj.

U magazinu Nature objavljeno je istraživanje prema kojemu je R broj za SARS bio 0,16, za MERS 0,25, a za gripu 1918. godine oko jedan.

Budući da se mjere ograničenja, ovisno o pojedinoj državi, olakšavaju, broj K pomoći će naučnicima da utvrde što dovodi do superširenja – jesu li to kafići i restorani, korištenje javnog prijevoza ili masovna okupljanja poput festivala, sportskih utakmica ili vjenčanja, navodi The Huffington Post.

Kroz povijest su zabilježeni brojni primjeri takozvanih superširitelja različitih infekcija od tipoidne groznice s početka prošlog stoljeća, tuberkuloze s kraja prošlog stoljeća, HIV-a, herpesa, hepatitisa C, SARS-a, MERS-a pa sve do novog koronavirusa SARS-Cov-2 i to ne samo među ljudima već i različitih bolesti među životinjama poput bruceloze.

Jedan od novih primjera dolazi iz Južne Koreje, gdje je jedan pojedinac odlazeći na misu u crkvu zarazio virusom SARS-Cov-2 desetke drugih, kako je izvijestila novinska agencija Reuters.

Magazin Science navodi primjer mise 10. marta 2020. u crkvi u Mount Vernonu u američkoj državi Washington kad su se razboljela 53 člana zbora, 800 zaraženih iz radničkog kampa u Singapuru, 80 zaraženih povezanih s koncertom u japanskoj Osaki, te brojne slučajeve sa skijališta, iz tvornica, restorana, zatvora...

Pored određivanja broja R, K brojem se može odrediti koja se područja života mogu nastaviti i koja moraju ostati na čekanju kako bi se kontrolirao virus. Dr. Kucharski je za BBC ocijenio kako je, prema jednom istraživanju, deset do petnaest posto ljudi odgovorno za oko 80 posto infekcija.

Koliko je neka osoba zarazna ovisi o brojnim faktorima, uključujući koliku je dozu virusa ta osoba primila i ima, koliko dugo je zaražena te težine simptoma.

“Ukoliko neka osoba u trenutku kad je najzaraznija ode na cjelodnevni sastanak s velikim brojem osoba pa nakon toga na večeru imat ćete superširenje”, pojasnio je dr. Kucharski.

Otvoreni i zatvoreni prostori

Njegova kolegica dr. Gwen Knight je navela da su, nažalost, najčešća žarišta bolnice, starački domovi, brodovi, posebno kruzeri, tvornice, kafići i teretane, odnosno uglavnom zatvorena mjesta u kojima boravi više osoba.

Dr. Muge Čevik sa Univerziteta St Andrews je ocijenila da je rizik od prijenosa virusa s bicikliste na prolaznika pješaka nizak i gotovo zanemariv ili da je manji rizik da će se virus prenijeti između prijatelja koji roštiljaju vani nego između osoba koje rade u zatvorenom prostoru.

Naime, ispitivanje zdravih ljudi iz 2019. pokazalo je da neki izdišu mnogo više čestica dok razgovaraju.

Glasnoća kojom su govorili objašnjava i neke varijacije. Pjevanjem se može otpustiti više čestica virusa nego govorom. Ponašanje ljudi također igra ulogu. Ako imate mnogo društvenih kontakata ili perete ruke, vjerovatnije ćete prenijeti virus.

Istraživanje Londonske škole higijene i tropske medicine navodi da se povećanje broja oboljelih od COVID-a 19 može smanjiti sprječavanjem velikih okupljanja.

Drugim riječima, dok nema takvih masovnih okupljanja, druge stvari se mogu vratiti u normalu.

Kineska studija na 318 žarišta (klastera) koja su izbila između 4. januara 2020. i 11. februara 2020. pokazala je da je samo jedno žarište izbilo zbog događaja na otvorenom prostoru.

Japanska studija pokazala je da je rizik od zaraze u zatvorenom prostoru 19 puta veći od rizika na otvorenom prostoru.

Ta država je cijelu strategiju borbe protiv COVID-a 19 zasnovala na izbjegavanju klastera te savjetovanjem ljudima da izbjegavaju zatvorene prostore i prenapučena mjesta.

Ublažavanje mjera ograničenja na broj K već se primjećuje u nekim zemljama Azije i Europe koje su otvorile škole, trgovine, kafiće i restorane, a on će utjecati i na potencijalni drugi val COVID-a 19 s krajem ljeta i početkom jeseni ili zime.

Science navodi primjer Južne Koreje koja je ublažila mjere fizičkog distanciranja početkom maja. Jedna osoba, koja je kasnije testirana pozitivno na koronavirus, posjetila nekoliko klubova u Seulu. Zdravstveni djelatnici kasnije su identificirali hiljade potencijalnih kontakata i potvrdili 170 novih slučajeva zaraze virusom SARS-Cov-2.

Izvor: Predrag Zvijerac za Radio Slobodna Evropa, 10. juni 2020. godine