DW: Odakle razlike u smrtnosti od korone?

"Moj otac više nije ekonomski bio važan za društvo i zato njegov život nije bio toliko vrijedan da ga se sačuva."

AUTOR: Astrid Prange De Oliveira
OBJAVLJENO: 08.06.21 u 10:13
https://bit.ly/3w6Kgz5
Pandemija korone doduše još nije prošla, ali sve manje brojke novozaraženih ulijevaju nadu. No to se ne dešava ravnomjerno svugdje u Europskoj uniji već i zbog broja cijepljenih te odnosa prema virusu, piše Astrid Prange De Oliveira za Deutsche Welle

U većini zemalja Europe je znatno smanjen broj osoba koji umiru od posljedica povezanih s koronom. Razlog tome je i što je sve više starijih osoba cijepljeno jer je upravo za njih zaraza najčešće završavala kobno.

Pandemija još nije prošla, ali mnogo govori u prilog tome da je Europa u završnoj fazi krize. No baš sad upada u oči kako se taj pozitivan razvoj ne odvija podjednako u svim državama. Tako je na primjer u Bugarskoj, Rumunjskoj ili Slovačkoj smrtnost još uvijek visoka i tu se pokazuje problem razlike "bogatih" i "siromašnih" zemalja u kojima je zdravstvo slabije opremljeno i gdje je cijepljeno manje osoba.

"Ovaj april će mi ostati u bolnom sjećanju", piše Luba Kasova. Ona radi kao medijska savjetnica u Londonu, a njen otac živi u Bugarskoj. "Dok sam ja primila prvu dozu cjepiva, moj 85-godišnji otac je umro u Bugarskoj bez da je imao priliku biti cijepljen. Zašto sam ja kao žena srednje dobi bila zaštićena cjepivom, a oko 90 % osoba preko 80 godina u Bugarskoj nisu?" pita u članku kojeg objavljuje list Guardian.

Novac za liječnike, za lijekove - i za informacije

To počinje već kod razlika u medicinskoj skrbi: prema informacijama Europskog ureda za statistiku, u Poljskoj na 100.000 stanovnika dolazi 238 liječnika - to je najniža stopa u EU. U Mađarskoj ih je 338, u Belgiji 312 i u Velikoj Britaniji 284. Usporedbe radi, u Njemačkoj doduše liječnici nipošto nisu ravnomjerno raspoređeni po čitavoj zemlji, ali u prosjeku dolazi 431 liječnik na 100.000 stanovnika.

No niti broj liječnika ne znači sve: u Bugarskoj je zapravo povoljna kvota od 421 liječnika na 100.000 stanovnika, ali s 4 % smrtnosti oboljelih je prema statistikama sveučilišta John Hopkins ta zemlja na samom vrhu po smrtnosti. Natprosječno mnogo preminulih je i u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Italiji.

Za to svakako ima više razloga: prvi je što ni liječnik ne može mnogo, ako nema lijekova i bolničke opreme. Onda dolazi i razlika u mogućnosti informiranja liječnika: u medicinskim krugovima se čuje kako je, pogotovo na početku pandemije, terapija negdje znala biti potpuno pogrešna.

Cijepiti starije znači otpornije zaražene

No naravno da je to stvar i udjela prije svega rizičnog dijela stanovništva koji je cijepljen: Njemačka se teško može istaći kao država u kojoj se cijepljenje provodilo brzo i učinkovito, ali je prema informacijama infektološkog instituta Robert Koch ipak već do sredine februara bilo cijepljeno 20 % populacije starije od 80 godina, u Francuskoj je to bilo već 23 %. Ali u Italiji je bilo - samo 6 %.

Matteo Villa iz talijanskog Instituta za međunarodnu politiku je zato uvjeren: "Italija je mogla spasiti živote da je zdravstveno osoblje bilo brže cijepljeno", a i  cijepljenje starijih osoba je bilo loše organizirano. Rezultat je da je sve do kraja prošle, 2020. godine Italija bila na veoma visokoj razini po broju preminulih i tek ove godine je taj postotak drastično pao na oko 3 %.

"Tu se vidi učinak cijepljenja", uvjeren je Dominik Stillfried iz njemačkog Instituta za opskrbu liječnika sustava zdravstvenog osiguranja. Jer kako je cijepljeno sve više starijih osoba tako je i pala prosječna dob zaraženih na ispod 40 godina koji imaju daleko bolje izglede na ozdravljenje. Sličan razvoj se već vidio i u Velikoj Britaniji gdje je smrtnost s preko 15 % pala na 2,84 % ili u Francuskoj gdje je prošlog aprila smrtnost bila rekordnih 24 % da bi ovog lipnja ona bila još samo 1,91 %.

Svakako ima više razloga što je mortalitet korone toliko opao: to je posljedica i mjera zaštite i većeg iskustva u liječenju, ali dobar dio je svakako zasluga činjenice što je sve veći udio stanovništva imuniziran. No za bugarsku savjetnicu u Londonu su ta saznanja beskorisna: kad je njen otac umro, u Velikoj Britaniji je već 97 % osoba starijih od 80 godina primilo barem prvu dozu, u Bugarskoj je to bilo 7 %. Njen zaključak je gorak: "Moj otac više nije ekonomski bio važan za društvo i zato njegov život nije bio toliko vrijedan da ga se sačuva."

Izvor: Astrid Prange De Oliveira za Deutsche Welle, 8. juni 2021. godine